Na korak do fijaska, nepovjerenje investitora i loše vodstvo

Za sada nema službene reakcije na vijest koju je donio Jutarnji list o pristiglim ponudama za zakup kapaciteta na budućem terminalu.
Prema neslužbenim izjavama za zakup se javila tek jedna tvrtka i to INA, koja je zainteresirana za zakup samo sto milijuna kubika, od ukupno 2.6 milijardi, koliko bi mogao terminal primati. U LNG Hrvatska i Vladi RH su očekivali barem 40 posto ponuda za zakup, no tvrde kako je uobičajeno da ulagači iskažu obvezujuće ponude tek u drugom ili trećem krugu.

Čini se kako investitori ne vjeruju u projekt. Nekoliko je razloga za to, često mijenjanje planova, laviranje od plutajućeg prema stacionarnom terminalu, otezanje s odlukama, kašnjenje s posebnim zakonom, ali i činjenica kako još nije naručen brod.  Međutim, čini se kako su investitori vidjeli šlampavost u vođenju projekta u vidu redukcije tržišne orijentacije.

Naime, ovo bi mogla biti naznaka kako je i ovaj strateški projekt, kao gotovo svi u Hrvatskoj na korak do fijaska. Ako ne bude kupaca plinea neće biti niti zainteresiranih za kupovinu plina, neće biti zainteresiranih niti za financiranje terminala. Postavlja se pitanje što bi tada bilo s novcem koji je odobrila EU u visini trećine vrijednosti projekta?

Iz samog poziva bilo je jasno kako se projekt oslanja na mađarske kompanije kojoj uskoro ističe dugoročni ugovor o nabavi plina kopnenim putem te im plin iz LNG-a nužan kao pregovarački alat za snižavanje cijene kopnenog plina.

Pitanje sposobnosti upravljanja projektom također valja postaviti jer za transport plina prema Baumgartenu nije proveden zakup kapaciteta što znači kako je LNG Hrvatska ciljala samo na tržište srednje i jugoistočne Europe, kockajući se s kratkoročnim geopolitičkim napetostima.

Podsjetimo, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u četvrtak je otvorilo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (UPP), odnosno o posebnom zakonu o LNG terminalu na otoku Krku. Tim zakonom želi se ubrzati procedura gradnje terminala pa se tako određuje da će tvrtka LNG Hrvatska dobiti koncesiju na pomorskom dobru radi gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene u Omišlju.

Ruski Gazprom potpisao je jučer petogodišnji ugovor s Geoplinom za opskrbu plinom. Ruski plin se u tu zemlju dostavlja već 40 godina, a ovaj novi ugovor zamijenio je 25-godišnji ugovor potpisan 1992., koji je istakeo sa zadnjim danom prošle godine. Količine plina su po novome umanjene s 830 na 600 milijuna m3 plina godišnje. Ruski Kommersant je pojasnio da je kraći rok pogodbe tipičan za novije Gazpromove ugovore, jer europski kupci ne žele duže rokove a plinsko tržište u Europi je vrlo razvijeno i cijene se vežu i uz burze. Slovenija prosječno troši oko 800 milijuna m3 plina godišnje. Važnost ugovora je prije svega politička i odražava dobre odnose dviju zemalja.

You may also like

0 comments