[vc_row][vc_column width=”1/3″]Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, dok je dolar ojačao, nakon što su Washington i Peking poručili da trgovinski pregovori napreduju, što je ohrabrilo ulagače koji su se plašili trgovinskog rata.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,55 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1,2 posto. U Australiji su, međutim, blago pale.
[/vc_column][/vc_row]
Azijske ulagače potaknule su poruke iz Washingtona i Pekinga da su trgovinski pregovori tijekom vikenda napredovali i da je dogovoreno da se prestane prijetiti uvođenjem carina.
Ministar financija SAD-a Steven Mnuchin poručio je da je trgovinski rat između SAD- i Kine ‘na čekanju’, nakon što je postignut dogovor o okviru daljnjih pregovora o trgovinskim neravnotežama između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
Kineski državni mediji objavili su, pak, da su trgovinske napetosti znatno ublažene i da su postavljeni temelji za ‘win-win’ poslovnu kooperaciju.
„Čini se da je u pregovorima tijekom vikenda postignut napredak. I dalje će se raditi na detaljima šireg trgovinskog sporazuma, no pozitivno je za tržišta što je postignuto primirje”, kaže Hirokazu Kabeya, strateg u tvrtki Daiwa Securities.
Smanjivanje napetosti u odnosima između Kine i SAD-a pozitivno je utjecalo i na cijene nafte. Na američkom je tržištu cijena barela porasla 0,8 posto, na 71,85 dolara, a za toliko je poskupio i barel na londonskom tržištu, pa mu je cijena dosegnula 79,10 dolara.
No, rast cijena nafte izaziva bojazan od jačanja inflacije i ubrzanja tempa povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Zbog toga se prinosi na referentne 10-godišnje obveznice kreću oko najviših razina u sedam godina. Prošloga su tjedna dosegnuli 3,12 posto, dok se jutros kreću oko 3,06 posto.
Rast prinosa loše utječe na tržišta dionica jer povećava troškove zaduživanja kompanija i jer bi dio ulagača mogao preusmjeriti svoja sredstva iz dionica u obveznice.
„Posljednji podaci pokazuju da je američko gospodarstvo vrlo snažno, premda je blago usporen rast u prvom tromjesečju. Čini se da se nastavlja i snažan rast globalnog gospodarstva, a rast cijena nafte vjerojatno će dodatno potaknuti očekivanja u vezi inflacije”, kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.
Zbog toga na valutnim tržištima dolar jača, pa je jutros njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo 93,86 bodova, novu najvišu razinu u pet mjeseci, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 93,83 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,2 posto, na 110,95 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura jutros skliznula 0,1 posto, na 1,1756 dolara, nedaleko najniže razine u pet mjeseci.
Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica pale zbog rasta prinosa na američke obveznice i nesigurnosti u vezi trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine, dok su na europskim burzama indeksi porasli.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,5 posto, na 24.715 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,6 posto, na 2.712 bodova, a Nasdaq indeks 0,65 posto, na 7.354 boda.
Ulagači na najvećoj svjetskoj burzi bili su prošloga tjedna suzdržani zbog neizvjesnosti u vezi ishoda trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine. Ako pregovori ne uspiju, za očekivati je uvođenje carina s obje strane, što bi, kažu analitičari, negativno utjecalo na oba gospodarstva.
Nakon drugog kruga pregovora, u petak su američki dužnosnici poručili da je Peking ponudio paket mjera kojim bi se američki trgovinski deficit s Kinom smanjio za otprilike 200 milijardi dolara godišnje.
Peking je to kasnije opovrgnuo i poručio samo da su razgovori bili konstruktivni.
„Mislim da svi čekaju kako će se rasplesti ti pregovori, a mnogi su oprezni i zbog cijena nafte”, kaže Oliver Pursche, strateg u tvrtki Bruderman Asset Management.
Cijene su nafte, naime, porasle šesti tjedan zaredom i dosegnule nove najviše razine u tri i pol godine.
Rast cijena nafte, zajedno s jačanjem potrošnje Amerikanaca, mogao bi potaknuti jačanje inflacije, a to bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa, što ne ide u prilog tržištima dionica.
Zbog takvih očekivanja, prošloga su tjedna prinosi na američke državne obveznice dosegnuli najviše razine u sedam godina.
Tako su prinosi na referentne 10-godišnje obveznice dosegnuli 3,10 posto, najvišu razinu od 2011. godine, što ne ide u prilog tržištu dionica jer to povećava troškove zaduživanja kompanija i jer bi zbog viših prinosa dio ulagača mogao preusmjeriti svoja sredstva iz dionica u obveznice.
„Kako prinosi rastu, obveznice postaju veća konkurencija rizičnijoj imovini, posebice dionicama”, kaže Katie Nixon iz tvrtke Northern Trust.
Dobri poslovni rezultati kompanija
S druge strane, podršku tržištima već tjednima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija u sezoni objava koja se bliži kraju.
Većina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa dosad je objavila izvješća, pri čemu ih je oko 80 posto ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo.
Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle gotovo 26 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su na početku sezone objava poslovnih izvješća očekivali rast od 18,4 posto.
To je najveći skok zarada u posljednjih sedam godina, što se zahvaljuje snažnom rastu globalnog gospodarstva i poreznim promjenama u SAD-u na početku godine.
A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,7 posto, na 7.778 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,6 posto, na 13.077 bodova, a pariški CAC 1,3 posto, na 5.614 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, na 22.930 bodova, što je već osmi tjedan zaredom kako raste.
