Home Ekonomija Može li Trumpova politika potaknuti inflaciju?

Može li Trumpova politika potaknuti inflaciju?

by Agencije

Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga je tjedna, nakon što je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a, zabilježila najveći tjedni skok u godinu dana.

Tečaj eura prema dolaru pao je prošloga tjedna 2,6 posto, na 1,0855 dolara, a u jednom je trenutku zaronio na 1,0836 dolara, najnižu razinu od ožujka. Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je njezina cijena skočila 3,4 posto, na 106,65 jena, nedaleko najviših razina od srpnja.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna više od 2 posto, što je njegov najveći tjedni skok od studenoga 2015.

Jačanje dolara zahvaljuje se rastu prinosa na američke obveznice, s obzirom da se očekuje povećanje kamata Feda i jačanje inflacije u SAD-u. Prinosi na 10-godišnje američke zapise porasli su na 2,15 posto, najvišu razinu u 10 mjeseci.

Od kada je Trump pobijedio na izborima, ti su prinosi porasli za 0,3 postotna boda jer bi njegove najavljene politike – od protekcionizma i uvođenja visokih carina na uvozne proizvode, preko ulaganja u infrastrukturu do povećane fiskalne potrošnje i smanjenja poreza – mogle potaknuti inflaciju.

“Trump je najavio fiskalnu politiku koja će u deset godina povećati deficit za tisuće milijardi dolara i ako SAD uvede 20 postotne carine na uvozne proizvode iz Kine, to bi moglo potaknuti inflaciju za cijeli postotni bod”, kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.

Kako su se tržišta manje-više stabilizirala nakon šokantne pobjede Trumpa na izborima, analitičari očekuju da će američka središnja banka u prosincu povećati ključne kamatne stope. Procjenjuje se da su izgledi za to dosegnuli 75 posto. Uz to, ako u SAD-u ojača inflacija, što se očekuje za Trumpova mandata, Fed bi mogao ubrzati trend povećanja kamata, kažu analitičari. A to podržava rast tečaja dolara na valutnim tržištima.

S druge strane, pod velikim su pritiskom valute zemalja u razvoju jer se ulagači plaše da bi zbog rasta prinosa na američku imovinu mogao uslijediti odljev kapitala iz tih zemalja u SAD. Zbog toga je, primjerice, tečaj indonezijske rupije prema dolaru skliznuo na najnižu razinu u četiri i pol mjeseca, dok je cijena kineskog juana potonula najniže u šest godina.

U fokusu ulagača već je danima i meksička valuta. Od kada je Trump izabran za predsjednika, tečaj meksičkog pezosa pao je prema dolaru gotovo 10 posto, pa se kreće oko najnižih razina u povijesti. Posljedica je to strahovanja ulagača da bi trgovinska politika kakvu je najavio Trump znatno naštetila meksičkom gospodarstvu koje uvelike ovisi o izvozu u SAD.

Trump je u predizbornoj kampanji najavljivao nove pregovore o postojećim trgovinskim sporazumima, kao i povećanje carina na proizvode iz nekih zemalja, poput Meksika i Kine, što bi moglo izazvati globalni trgovinski rat.

Sve to loše utječe na mnoge zemlje svijeta, pa je, primjerice, tečaj brazilskog reala prema dolaru samo u jednom danu skliznuo 5 posto, na najnižu razinu u više od četiri mjeseca.

Postoje ipak neizvjesnosti hoće li se zadržati takav zamah američke valute i idući tjedan, a u posebnom fokusu su njegovi dobici prema dvjema valutama – meksičkoj i kineskoj – koje su najveće gubitke pretrpjele nakon objave Trumpove pobjede, prije svega zbog obećanja vezanih za carine, protekcionizam i kontrolu imigracije.

Related Posts