Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je da će se zbog odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pred Upravnim sudom pokrenuti upravni spor. Međutim, Karamarko bi mogao imati ozbiljnih poteškoća u ostvarenju te svoje namjere.
Naime, Zakon o sprječavanju sukoba interesa dopušta mogućnost pokretanja upravnog spora protiv odluka Povjerenstva, ali samo ako je Povjerenstvo dužnosniku izreklo sankciju što kod Karamarka nije slučaj. Da je Povjerenstvo Karamarku izreklo opomenu, da mu je obustavilo isplatu dijela mjesečne neto plaće ili da mu je naložilo javnu objavu odluke Povjerenstva Karamarko bi nedvojbeno mogao pokrenuti upravni spor.
Povjerenstvo je zaključilo da je Karamarko bio u sukobu interesa i potencijalnom sukobu interesa, te da je povrijedio načela djelovanja, a u slučajevima kršenja odredbi koje uređuju ta pitanja Povjerenstvo ne izriče sankciju.
Odluka Upravnog suda u Rijeci u slučaju upravnog spora kojega je pred tim sudom pokrenuo Vedran Grubišić i to zbog odluke Povjerenstva, potvrđuje to da bi Karamarko mogao ostati bez željene sudske zaštite. Grubišić je bio zamjenik župana Istarske županije do 2013. godine, a nakon isteka mandata zatražio je od Povjerenstva da mu izda suglasnost za sklapanje ugovora kojim bi zasnovao radni odnos kod Županijske uprave za ceste, a taj je zahtjev Povjerenstvu dostavio u roku kraćem od godinu dana od prestanka obnašanja dužnosti.
Povjerenstvo je taj njegov zahtjev odbilo i to na temelju odredbe Zakona koja propisuje da dužnosnik ne može u roku od godinu dana po prestanku obnašanja dužnosti sklopiti ugovor kojim zasniva radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu s tijelom u kojem je obnašao dužnost. Budući da se Grubišić htio zaposliti u Županijskoj upravi za ceste početkom 2014. godine, a do sredine 2013. bio je zamjenik župana jasno je zašto mu Povjerenstvo nije dalo suglasnost.
Grubišić je pokrenuo upravni spor, a njegovu je tužbu Upravni sud u Rijeci odbacio. U obrazloženju je sud naveo da se upravni spor može pokrenuti protiv odluke Povjerenstva kojom je dužnosniku izrečena neka od predviđenih sankcija. Riječki je upravni sud zaključio da ne postoje pretpostavke za vođenje spora i tužbu je odbacio.
Nešto više nade Karamarku može pobuditi odluka Upravnog suda u Zagrebu pred kojim je tužbu zbog odluke Povjerenstva podnio Damir Felak. On je suprotno odredbama zakona istodobno bio član Uprave Hrvatskih šuma i predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Osim toga, kao član uprave Hrvatskih šuma je primao plaću, a još je, također suprotno zakonu, primao naknadu kao predsjednik spomenute komore i kao vijećnik u Županiji koprivničko-križevačkoj.
U vrijeme kada je Povjerenstvo odlučivalo o Felakovu slučaju prošlo je više od 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti člana uprave Hrvatskih šuma, pa mu nije bilo moguće izreći sankciju, ali je konstatirano da je Felak povrijedio Zakon. Felak je pokrenuo upravni spor, a Upravni sud je u obrazloženju naveo da Zakonom o sprječavanju sukoba interesa nije propisano ima li mjesta pravnom lijeku u situacijama kada dužnosniku nije izrečena sankcija, piše Novi list.
Zbog toga je sud primijenio Zakon o upravnim sporovima i opće pravilo da se protiv odluka javnopravnog tijela treba osigurati sudska zaštita prava i interesa stranke. Felaku na koncu nije mnogo pomoglo to što je Upravni sud razmatrao njegovu žalbu jer ju je odbio i time potvrdio odluku Povjerenstva.
