[vc_row][vc_column width=”1/3″]Most nezavisnih lista u ponedjeljak je u saborsku proceduru uputio Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, što, tvrde, nije interes samo Hrvatske već i cijele Europske unije.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska”, pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.[/vc_column][/vc_row]
Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. “Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je Petrov.
Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. “Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva”, rekao je Dobrović.
Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja. “Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU”, naglasio je.
To je kaže, značajno pomorsko pitanje. “Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta…Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese”, pojasnio je Dobrović.
Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.
“EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine”, navodio je Petrov.
Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.
“Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku”, rekao je Petrov.
Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. “Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema”, zaključio je Petrov.
[quote_box name=””]
Stotinjak dana prije predviđenih parlamentarnih izbora u Sloveniji nastavlja se trend pada popularnosti koalicijske vlade premijera Mire Cerara, a rezultat izbora gotovo je nemoguće predvidjeti, među ostalim i zbog novih lica i stranaka koje će kandidirati po prvi put, tvrde u ponedjeljak slovenski mediji i analitičari.
“Koliko stranaka će uspjeti prijeći prag od 4 posto za ulazak u parlament i tko će biti novi predsjednik vlade, to su pitanja na koja je u ovom trenutku sasvim nemoguće odgovoriti”, tvrdi u komentaru ljubljansko “Delo” povodom najnovijih predizbornih anketa i nekih predizbornih preslagivanja na lijevoj i desnoj strani političkog spektra.
Trenutačne predizborne ankete vrlo su šarolike, većina ih kao moguće relativne izborne pobjednike, uz etablirane stranke, Socijalne demokrate (SD) Dejana Židana i Slovenske demokrate (SD) Janeza Janše, ističe još novu stranačku listu lanjskog predsjedničkog kandidata, gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, no takva su ad-hoc istraživanja vrlo nesigurna, odražavaju trenutno stanje raspoloženja birača i njihovu medijsku eksponiranost, a nema ni terenskih ispitivanja na većem relevantnom uzorku birača, pa stvari “ni izdaleka još nisu odlučene”, navodi “Delo”.
Prema telefonskoj anketi na 700 ispitanika, koja je objavljena u ponedjeljak, kad bi se izbori održali sada Šarčeva bi lista (kojoj je trenutno naklonjeno 13 posto birača) na izborima početkom lipnja mogla dobiti čak 20 od 90 mjesta u parlamentu i tako postati relativni pobjednik.
Jednak broj glasova i mandata osvojila bi socijaldemokratska stranka sadašnjeg ministra poljoprivrede Dejana Židana, a Janšina stranka 18 mjesta u parlamentu, pokazuje projekcija što ju je, na osnovi ankete provedene prošlog tjedna za list “Dnevnik” i televiziju POP-TV, objavila u ponedjeljak agencija Ninamedia.
Osam mjesta, umjesto 34 koliko ih ima sada, dobila bi Stranka modernog centra (SMC) sadašnjeg premijera Mire Cerara, a isto toliko dobile bi i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, navodi projekcija temeljena na prošlog tjedna provedenom ispitivanju.
Ne više od šest zastupnika u novom bi parlamentarnom sazivu imala i demokršćanska stranka Nova Slovenija (NSI), koju je nedavno od od dugogodišnje predsjednice Ljudmile Novak preuzeo mladi Matej Tonin, s ambicijom da nakon višegodišnjeg slabljenja stranačkih pozicija na izborima postane jednom vrstom poveznice stranaka konzervativnog spektra, analiziraju anketu i njene rezultate mediji u Sloveniji.
Mnogo će toga, kako navode, biti poznato u ožujku, kad objavu izbornih programa najavljuju sve veće stranke i kad će svoje programe s kojima će nastupiti na izborima objaviti i neke nove skupine i pojedinci koji na izborima namjeravaju nastupiti po prvi put, od njih neki i s novim strankama.
Sadašnju je koalicijsku vladu lijevog centra kao uspješnu u novoj redovnoj mjesečnoj anketi “Dnevnika” i POP-TV-a ocijenilo 28,7 posto ispitanika, 10 posto manje nego prije mjesec dana, a kao neuspješnu je ocjenjuje 65,7 posto.
Šefa socijaldemokrata Dejana Židana većina ispitanika vidi kao “najjaču kariku” u sadašnjoj koaliciji, dok je Karl Erjavec ocijenjen kao “najslabiji ministar” u vladi Mire Cerara, u kojoj je po broju zastupnika u parlamentu drugi najutjecajniji partner u koaliciji. Kao najslabiju kariku u vladajućoj ekipi birači, prema rezultatu ankete, vide ministricu zdravstva Milojku Kolar Celarc, kojoj se upućuju kritike zbog inertnosti u refomiranju zdravstvenog sustava i skraćivanju vremena čekanja na operacije u bolnicama.
[/quote_box]
