Most odbacio spekulacije o privatizaciji zdravstva

Most je u srijedu objavio mjere za koje će se zalagati u sklopu reforme zdravstva, u kojima se ističe načelo ravnopravnosti i jednake dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane, te odbacuju špekulacije da se zalažu za daljnju privatizaciju zdravstvenog sustava.

“Dostupnost i dobra organiziranost zdravstvenih usluga svim građanima pod jednakim uvjetima naša je obaveza. Pravo na zdravlje je temeljno ljudsko pravo”, ističu mostovci u svom prijedlogu reforme zdravstva koja u sedam točaka obuhvaća osnovnu zdravstvenu zaštitu, racionalizaciju i financijsku stabilizaciju sustava, hitne mjere za zaustavljanje odljeva zdravstvenog kadra, definiranje strateških projekata, depolitizaciju, reformu sustava zdravstvenog osiguranja i bolničko zdravstvo.

Most u priopćenju ističe protivljenje daljnjoj privatizaciji sustava, što, kažu, dokazuju i istupi njegovih članova od samog početka kampanje, kao i nakon izbora, kada su u više navrata isticali takvo stajalište.

Navode i da se zalažu za više poduzetničke klime u zdravstvu, no i da je to samo jedan mali segment koji čini zdravstveni sustav. Nedostatak novca u sustavu tumače posljedicom više čimbenika, među kojima su i neracionalnosti u vođenju prevelikog i neučinkovitog sustava, za čiju reformu predlažu sedam mjera, među kojima je novi model spajanja bolničkih djelatnosti te konkretne mjere za zaustavljanje odlaska liječnika u inozemstvo.

Među mjerama navode i da će tražiti reviziju Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH (tzv. Masterplan bolnica) koji je donijela dosadašnja zdravstvena administarcija, a koji, kažu, nije zaživio. Plan treba izmijeniti u smislu integracije funkcionalnih djelatnosti, a ne bolnica, uz jasnu analizu financijske održivosti. Zdravstvena administracija više ne bi smjela imati prednost u kreiranju zdravstvene politike u odnosu na druge čimbenike sustava – poslodavce, udruge pacijenata, komore, sindikate…

Što se bolnica tiče, traže hitnu akreditaciju i certifikaciju bolnica, te analizu rada Agencije za akreditaciju bolnica ili njezino ukidanje. Zalažu se za donošenje jasnog “Nacionalnog plana razvoja bolnica u RH“, o čemu treba postići konsenzus, kontinuiranu analizu zdravstvenih tehnologija, stvaranje „Središnjeg registra medicinske opreme“ (vrste, godišta, broj obavljenih procedura, raspodijeljenost), ali i racionalizaciju nezdravstvenih djelatnosti.

U reformi zdravstvenog osiguranja zalagat će se za politiku realnih cijena zdravstvenih usluga. “Zdravstvena administracija ne smije politički određivati cijenu” poručuju mostovci. Tražit će depolitizaciju zdravstvenog menadžmenta i rukovoditelja zdravstvenih cjelina na svim razinama, te postizanja “nulte stope tolerancije u zdravstvu prema svekolikom kriminalu, nepotizmu, korupciji i iskorištavanju društvenog i zajedničkog za privatne interese”. U sklopu osnovne zdravstvene zaštite predlaže da se ona definira i osigura za sve građane, po principu društvene solidarnosti te da se jasno definiraju ovlasti domova zdravlja, kao temelja funkcioniranja zdravstvenog sustava, za preko 90 posto korisnika zdravstvenih usluga.

Predlažu i hitne mjere poboljšanja statusa liječnika u Hrvatskoj kojima bi se zaustavio njihov odlazak iz zemlje, a među njima je i potpisivanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike i uključivanje liječnika u pregovaranje o uvjetima svoga rada.

Zalagat će se, kažu, za nastavak započetih strateških projekata te definiranje plana gradnje, odnosno razvoja bolničkih kapaciteta, do 2030., te za daljnji razvoj turističke i lječilišne medicine. Upitana za predložene reformske mjere, Ines Strenja Linić iz Mosta rekla je Hini da će Mostovci o svom prijedlogu zdravstvene reforme uskoro razgovarati s predstavnicima Domoljubne koalicije. “Nastavlja se reforma zdravstvene zaštite, nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice krenulo je nabolje, ali preostalo je još niz stvari za rješavati. Poslovanje dijela bolnica došlo je na nulu, osim u onim bolnicama kojima su na čelu politički imenovani ravnatelji. Cijeli sustav više ćemo okrenuti pacijentima, a skraćivanje listi čekanja ne smije biti samo šminka. Određenu razinu standarda zdravstvene skrbi moraju imati svi građani Hrvatske” poručila je Strenja Linić.

Pitanje tko će biti budući ministar zdravlja, kaže, još nije komunicirano jer se o imenima dosad nije razgovaralo. “To mora biti netko tko će biti u stanju odraditi reformu. Mislim da će konačni prijedlog biti iz Domoljubne koalicije, no zadnju riječ imat će mandatar”, rekla je Strenja Linić.

You may also like

0 comments