Moody potvrdio dosadašnji kreditni rejting BIH

 Međunarodna agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila je dosadašnji kreditni rejting Bosne i Hercegovine s oznakom B3 uz stabilne izglede, objavili su u ponedjeljak iz Središnje banke BiH.
Analitičari agencije Moody’s tu su ocjenu temeljili na stabilnom ekonomskom rastu BiH iako strukturni izazovi, u koje se ubraja visoka nezaposlenost, negativno utječu na ekonomsku snagu te zemlje.

U procjeni je navedeno kako je BiH umjereno zadužena država i s relativno niskim kamatnim izdacima, što doprinosi njenoj fiskalnoj snazi.

No analitičari Moody’s-a upozoravaju i na to da trenutačna politička nestabilnost u BiH otežava učinkovitost u donošenju i provedbi odluka što posebice utječe na provedbu dogovorenog programa reformi.

Ocjena “stabilnih izgleda” utemeljena je na očekivanju kako će BiH nastaviti ispunjavati uvjete, prvenstveno Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), za povoljno vanjsko financiranje koje će omogućiti potrebnu financijsku i tehničku pomoć za postupnu provedbu plana reformi.

Zadržavanje sadašnjeg kreditnog rejtinga BiH ovisit će i napretku kojega će vlasti te zemlje postići u procesu europskih integracija, posebice u svjetlu nedavno objavljene strategije Europske komisije za zapadni Balkan.

Moody’s kreditni rejting BiH analizira od 2004. godine i on je od tada na sličnoj razini.

Kreditni rejting BiH procjenjuje i agencija Standard&Poor’s a prema njenoj ljestvici on je u posljednjoj objavi iz 2017. godine bio na razini B, također sa stabilnim izgledima.

Otvaranje pitanja granice između Hrvatske i Bosne i i Hercegovine bilo bi otvaranje Pandorine kutije pri čemu bi BiH prošla puno lošije nego Hrvatska, upozorio je u ponedjeljak u Sarajevu predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač.

Izaslanstvo odbora predvođeno Kovačem boravi u dvodnevom radnom posjetu Bosni i Hercegovini, a njegovi članovi, među kojima su i Davor Ivo Stier te Arsen Bauk, prvog dana su se sastali s članovima Povjerenstva za vanjsku politiku Zastupničkog doma parlamenta BiH te s predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja tog doma i Doma naroda.

Kovač je novinarima nakon toga kazao kako su na dnevnom redu bila brojna otvorena pitanja u međudržavnim odnosima, posebice spomenuvši pitanje granice i istaknuvši kako je to jedan od dokaza za konstataciju po kojoj je otvaranje nekih pitanja bespotrebno trošenje vremena.

“Postoji ugovor o državnoj granici kojega su dva državnika, odnosno tadašnji predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, potkraj 90-ih godina potpisali i on se od tada primjenjuje i funkcionira”, bio je izričit Kovač dodajući kako, kada je granica jednom definirana, nema smisla to pitanje ponovo otvarati.

Istaknuo je kako ugovorom o granici na njezinom pomorskom dijelu jasno utvrđeno kakva su prava BiH te kako iz toga proizlazi kako eventualni projekt gradnje luke u Neumu ni u čemu ne bi bio ugrožen jer bi brodovi tamo mogli uplovljavati bez ikakvih zapreka.

“Uvjeren sam da bi to (otvaranje pitanja granice) bilo štetnije za BiH nego za Hrvatsku”, kazao je Kovač istaknuvši kako je BiH za Hrvatsku prijateljska zemlja koja će iz Zagreba dobiti svaku potrebnu pomoć na putu ka euroatlanstkim integracijama što će jamčiti njenu trajnu stabilnost.

Kovač je dodao i kako je za Hrvatsku važno da BiH bude funkcionalna i pravna država pa očekuje od aktera koji predstavljaju narode i građane dogovor o izmjenama izbornog zakona kojima bi se osigurala ravopravnost svih naroda u BiH i omogućilo da se formira zakonita vlast nakon listopadskih izbora.

Komentirajući tvrdnje o pogoršanim odnosima između dvije zemlje u posljednje vrijeme Kovač ih je nazvao neutemeljenima. “Svjesno odbacujem tezu o narušenim odnosima,. To jednostavno nije tako”,kazao je Kovač koji je “širenje negativne energije” u odnosima među dvjema susjednim državama nazvao “glupošću”.

Nermina Kapetanović, zamjenica predsjedatelja Povjerenstva za vanjske poslove Zastupničkog doma parlamenta BiH, kazala je ipak kako je stajalište njene zemlje da se pitanje granice mora riješiti odlukama dvije vlade.

Dodala je kako je za BiH to iznimno važno tim prije jer nova strategija EU za zapadni Balkan predviđa da niti jedna država regije neće moći postati članicom Unije dok ne riješi bilateralne sporove sa susjedima, uključujući utvrđivanje granice.

Dodala je kako, unatoč postojanju otvorenih pitanja, postoji puna spremnost na razini parlamenata dvije države da se surađuje, a problemi rješavaju na obostranu korist.

“Nastavit ćemo raditi na unaprjeđenju bilateralnih odnosa poštujući suverenitet i teritorijalni integritet dviju država”, kazala je Kapetanović ističući kako je Hrvatska dala veliki doprinos nastojanjima BiH da napreduje na europskom putu.

Članovi saborskog Odbora za vanjsku politku razgovarat će i s članovima Predsjedništva BiH, predstavnicima vjerskih zajednica u toj zemlji te posjetiti središnjicu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

You may also like

0 comments