MOL i hrvatska vlada nisu blizu dogovora o cijeni

Bloomberg o otkupu INA-e

Iz mađarskog MOL-a potvrdili su u petak da se nastavljaju razgovori s hrvatskom Vladom o prodaji kontrolnog udjela u Ini, a agencija Bloomberg prenosi riječi glavnog izvršnog direktora Mola Jozsefa Molnara o tome da su njihova stajališta o cijeni tog udjela “prilično udaljena”.

Molnar je u današnjem razgovoru s analitičarima, održanom po objavi poslovnih rezultata MOL-s za prošlu godinu, izjavio i da MOL nikad nije bio protiv dogovora, no želi prodati svoj udjel u ini po cijeni koja kompenzira njegove investicije u hrvatsku kompaniju.

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionice), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto dionica (608.241 dionicu).

Komentirao je to za dnevnik Nove TV urednik našeg portala.

U samo godinu dana Ini je profitabilnost pala za 1,4 milijardu kuna, a glavni razlog je pandemija Covida-19 koja je utjecala na cijene nafte i pad potrošnje

Pandemija Covida-19 je imala snažne implikacije na smanjenje mobilnosti ljudi, a što je kao posljedicu imalo i pad potrošnje goriva što se najbolje vidi kroz rezultate naftne kompanije Ina Grupa koja je lani zabilježila gubitak od 638 milijuna kuna, a u odnosu na dobit od 768 milijuna kuna u godini prije. Financijsko izvješće Ine pokazuje da im je neto prihod od prodaje dosegnuo 14,79 milijardi kuna ili 34,5% manje nego godinu dana ranije.

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki dosegnula je 1,78 milijardi kuna te je bila 38% niža nego u 2019. godini. Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, komentirao je da je Ina u 2020. godini uspjela zadržati stabilnu financijsku situaciju i nastaviti sa strateškim projektima, unatoč činjenici da je godina bila nepredvidiva i izazovna za mnoge segmente svjetske ekonomije, a naftna i plinska industrija bila je među jače pogođenima. Isto tako da je nepredviđeni pad cijena ugljikovodika, isprva potaknut nesuglasicama članicama OPEC+, a zatim produbljen pandemijom Covid-19, utjecao je čak i na najveće igrače u naftnoj i plinskoj industriji. Iz Ine pojašnjavaju da je niža cijena Brenta za 34% rezultirala sa 611 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje sirove nafte i kondenzata, dok su niže cijene plina rezultirale s 396 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje plina. Fasimon je ocijenio i da je pravovremena reakcija menadžmenta, koja je uključivala i odgodu nekritičnih ulaganja i brojne aktivnosti interne optimizacije, omogućila Ini da osigura financijski položaj kompanije. Kapitalna ulaganja u 2020. smanjena su tako za 40%, na 1,28 milijardi kuna, a to je rezultiralo nižom neto zaduženošću kompanije. Neto dug na kraju 2020. iznosio je 1,6 milijardi kuna te je bilo 37% niži nego na kraju 2019., a omjer duga i kapitala iznosio je 14,7%, dok Ina, kako se ističe u izvješću, u isto vrijeme ostaje predana strateškim projektima, prvenstveno projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka.

U komentaru prošlogodišnjih rezultata iz Ine ističu da su na njih uglavnom utjecali vanjski čimbenici, uz pad cijena proizvoda i tržišne potražnje. Tako je tijekom ljetnih mjeseci postignut pozitivan rezultat, zahvaljujući nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, međutim, ukupni učinak na 2020. rezultirao je lošijim rezultatima.

Fasemon je naveo i da su istraživanje i proizvodnja imali 32% niže ostvarene cijene ugljikovodika, na što je dodatno utjecala niža proizvodnja. Neto prihod od prodaje u tom segmentu smanjio se u 2020. za 41,5% na 2,19 milijardi kuna. U takvom okruženju smanjenje prodajnih količina maloprodaje od 16%, na 938 kilotona, može se smatrati solidnim rezultatom, ocijenjuje Fasimon, s obzirom na to da je Ina zadržala svoj tržišni udio na glavnim tržištima. Iz Ine zaključuju da su se prilagodbom gospodarstva na pandemiju koja i dalje traje, cijene nafte i plina počele oporavljati krajem 2020., ali povratak naftne i plinske industrije na razinu prije krize neće biti brz.

MOL Grupa je također objavila financijske rezultate za 2020. godinu. Unatoč izazovnoj pandemiji i ekonomskoj krizi, MOL Grupa u četvrtom je kvartalu ostvarila 464 milijuna dolara CCS EBITDA bez jednokratnih stavki, dok je CCS EBITDA na razini cijele godine iznosila 2,05 milijardi dolara, što je iznad zadnjih očekivanja. U godini punoj poremećaja na tržištu, volatilnosti i neizvjesnosti, sve djelatnosti ostvarile su pozitivni slobodni novčani tok od 636 milijuna dolara u 2020. godini, što je više nego godinu prije. Organska kapitalna ulaganja iznosila su 1,41 milijardu dolara u 2020., u skladu s očekivanjima (do 1,5 milijardi dolara). MOL očekuje da će EBITDA za 2021. godinu iznositi oko 2,3 milijarde dolara, s obzirom na očekivani oporavak makro okruženja.

You may also like