Veliki dio dobiti britanske kompanije isplaćuju dioničarima kroz dividendu, umjesto da povećaju investicije i plaće te otvore nova radna mjesta, što je jedan od razloga sporijeg rasta gospodarstava, kazao je Andy Haldane, glavni ekonomist Bank of England. U razgovoru za BBC Haldane je u subotu izjavio da su poslovne investicije u Britaniji već godinama manje nego što bi se željelo jer, među ostalim, kompanije veći dio zarade isplaćuju dioničarima, a ne reinvestiraju.
Naveo je podatke da su 1970. godine 10 od 100 funti dobiti britanske kompanije izdvajale za dividendu dioničarima, dok danas isplaćuju između 60 i 70 funti. Zbog toga kompanijama ostaje znatno manje novca za investicije, pa zapravo “jedu same sebe”, kazao je Haldane. Smatra da taj trend dovodi do potisnutog rasta u pojedinim gospodarstvima, uključujući britansko.
Kratkoročnost ciljeva kompanija, što znači da su usmjerene na brze dobitke umjesto na dugoročnu perspektivu, predstavlja, kaže Haldane, sve veći gospodarski problem i jedan je od uzroka nedavne financijske krize. Jedan od razloga takvim kratkoročnim ciljevima leži u britanskim korporativnim zakonima, koji dioničarima daju veliku moć odlučivanja u većini pitanja.
S druge strane, priroda dioničarstva se promijenila. Godine 1945. prosječan investitor držao je dionicu u vlasništvu šest godina, a danas samo šest mjeseci. To znači da je današnji ulagač manje zainteresiran za dugoročnu sudbinu kompanije u koju je uložio, objašnjava Haldane. Pozdravio je plan britanske vlade za povećanje produktivnosti i rasta gospodarstva, ali je upozorio da je za to potrebno povećati investicije, a u tu svrhu i preispitati korporativne zakone.
I dok britanski i američki sustav vodeću poziciju u upravljanju kompanijom daje dioničarima, postoje i drugi modeli koji veću težinu daju drugim sudionicima, kao što su zaposlenici tvrtke i njezini klijenti, kazao je Haldane. Dodao je kako je model u kojemu dominiraju dioničari bio vrlo uspješan 150 godina, no s niskim poslovnim investicijama i slabim rastom produktivnosti, možda je, kaže, vrijeme za preispitivanje tog modela. Andy Haldane glavni je ekonomist u britanskoj središnjoj banci od prošle godine i priznat je kao slobodan mislilac i vrlo utjecajan stručnjak za monetarnu politiku.
