[vc_row][vc_column width=”1/3″]Izvršni direktori Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pozdravili su kontinuirani gospodarski oporavak Hrvatske i povoljne fiskalne rezultate, ali i napomenuli da BDP još nije dosegnuo svoju razinu prije recesije te istaknuli potrebu provođenja strukturnih reformi.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]”Pozitivan gospodarski rast u Hrvatskoj nastavio se u 2017. treću godinu zaredom, potpomognut snažnim turističkim rezultatima i privatnom potrošnjom, rastom u zemljama trgovinskim partnerima i poboljšanim povjerenjem. Očekuje se da će se rast zadržati na sličnim razinama u bliskoj budućnosti, ali će se usporiti u srednjoročnom razdoblju”, navodi se u priopćenju MMF-a objavljenom u utorak, a nakon što je Izvršni odbor MMF-a prošli tjedan zaključio konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a s Republikom Hrvatskom. Naime, Izvršni odbor je 10. siječnja zaključio te konzultacije, a temelj za tu raspravu bilo je izvješće Misije MMF-a koja je krajem listopada prošle godine boravila u Hrvatskoj.[/vc_column][/vc_row]
Prema procjenama koje MMF iznosi u danas objavljenom priopćenju, u ovoj se godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto. Izvršni direktori MMF-a napominju da se BDP još uvijek nije u potpunosti oporavio i dosegnuo svoju razinu prije recesije, a dohodak po stanovniku i nadalje je znatno niži od prosjeka Europske unije.
Uz to, javni dug, povišena nezaposlenost i strukturne prepreke i nadalje opterećuju izglede za rast u srednjoročnom razdoblju. U takvim uvjetima direktori MMF-a ističu potrebu za provođenjem politika i ubrzavanjem strukturnih reforma kojima bi se pojačao rast i smanjile ranjivosti.
Nadalje, navode da su potrošačke cijene rasle umjerenim tempom, a rast plaća također je bio umjeren, dok je nezaposlenost i nadalje bila visoka.
Na tekućem računu platne bilance ponovno očekuju znatan višak, poduprt snažnim izvoznim i turističkim ostvarenjima te smanjenom repatrijacijom dobiti s obzirom na to da su banke apsorbirale gubitke Agrokora. Ove godine tako procjenjuju da će višak iznositi 1,4 milijarde eura ili 2,8 posto BDP-a.
Ravnoteža rizika poboljšala se, ali ranjivosti su i nadalje znatne jer su razine javnog i inozemnog duga još uvijek visoke, a potpuni učinak restrukturiranja Agrokora i nadalje je nepoznat, napominje MMF u izvješću.
Fiskalna konsolidacija brža od planirane
Fiskalna konsolidacija napredovala je bržim tempom nego što je planirano, pa je Hrvatska u lipnju izišla iz EU Procedure prekomjernog prekomjernog manjka, ističe se u izvješću MMF-a te navodi kako preliminarni podaci upućuju na to da će u 2017. biti zabilježen malen višak na fiskalnoj poziciji.
Izvršni direktori su ohrabreni posvećenošću fiskalnoj disciplini te su primijetili da su posljednjih godina rezultati nadmašili očekivanja. Povoljna ciklička pozicija pruža mogućnost za provođenje konsolidacije poticajne za rast i za brže smanjenje javnog duga. U tom kontekstu, direktori su naglasili potrebu za poboljšanjem strukture prihoda i rashoda.
“Podržali su pojednostavljivanje stopa PDV-a i uvođenje suvremenog poreza na nekretnine. Direktori ohrabruju vlasti da se odupru pritiscima za povećanje mase plaća i nejasno usmjerenih davanja. Naglasili su potrebu za reformama kojima bi se povećala učinkovitost pružanja javnih usluga. Direktori su također istaknuli važnost ambiciozne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava”, navodi se u priopćenju.
Domaći monetarni uvjeti i nadalje su akomodativni, a financijske pozicije banaka ojačale su, zamjećuju. Kamatne stope na tržištu novca su niske, a likvidnost je obilna.
Iako je, na osnovi podataka o stanju, kontinuirano razduživanje dovelo do negativnoga ukupnog rasta kredita, podaci na osnovi transakcija upućuju na nastavak bankovnoga kreditiranja, konstatira se u izvješću.
Aprecijacijski pritisak na tečaj bio je umjeren i Hrvatska narodna banka (HNB) akumulirala je međunarodne pričuve. Bankovni sustav i nadalje je u prosjeku bio dobro kapitaliziran i likvidan. Još uvijek velik udio neprihodonosnih plasmana u ukupnim plasmanima smanjuje se unatoč krizi Agrokora, navode iz MMF-a.
Izvršni direktori ohrabruju HNB da nastavi provoditi akomodativnu politiku sve dok su rizici za inflaciju i financijsku stabilnost niski.
Naglašavaju i da ambicija uvođenja eura povećava važnost nastavka provođenja reforma kako bi se što je više moguće povećale koristi od pridruživanja valutnoj uniji, uz istodobno povećanje sposobnosti gospodarstva da reagira na nepovoljne šokove.
HNB su pohvalili za konzervativne prudencijalne politike, koje su dosad pomogle bankama da podnesu krizu Agrokora, te istaknuli da je nužno nastaviti s provođenjem takvih politika i pomnog nadzora.
Hrvatske vlasti, pak, ohrabruju da nastave s nedavnim poboljšanjima stečajnog zakonodavstva kako bi se uklonile preostale manjkavosti u korporativnom upravljanju.
Po ulasku u EU usporila dinamika reformi
U izvješću se konstatira i da je dinamika strukturnih reforma usporila nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. Hrvatski BDP po stanovniku iznosi oko 60 posto prosjeka EU-a, a poslovno okružje i nadalje je nepovoljnije nego u usporedivim zemljama.
Izvršni direktori stoga potiču hrvatske vlasti na daljnju provedbu strukturnih reforma kojima bi se uklonile prepreke održivom rastu, pri čemu ističu potrebu za poboljšanjem poslovnog okružja racionaliziranjem javne uprave i poboljšanjem pravnih procesa i imovinskih prava.
Osim toga, potiču hrvatske vlasti da ublaže propise o privremenom zapošljavanju te o zapošljavanju i smanjenju broja zaposlenika. Istaknuli su i potrebu poboljšanja produktivnosti i alokacije resursa povećanjem učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu i prodajom nedovoljno iskorištene državne imovine.
[quote_box name=””]
Hrvatska narodna banka (HNB) nema ovlasti naređivati bankama kome i kada mogu dati kredit, niti propisuje način utvrđivanja kreditne sposobnosti klijenata banaka, jer je odluka je li klijent kreditno sposoban ili ne isključivo na banci, koja je dužna voditi računa o tome da on tim novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, priopćili su u utorak iz HNB-a.
Središnja banka je, naime, na svojim internetskim stranicama objavila priopćenje s obzirom na brojne upite građana koji joj se obraćaju u pogledu procjene kreditne sposobnosti klijenata te navode kako su u kreditnim institucijama odnosno bankama dobili informaciju da je HNB postrožio kriterije određivanja kreditne sposobnosti od 1. siječnja ove godine.
“Odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili ne isključivo je na banci, tj. kreditnoj instituciji koja je dužna voditi računa o tome da klijent novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, što bi trebali uzeti u obzir i sami klijenti prilikom individualnih financijskih odluka”, ističu iz HNB-a.
Podsjećaju kako su banke privatna poduzeća i slobodno raspolažu imovinom svojih dioničara sukladno pravilima koja reguliraju njihovo poslovanje. Regulativa, čiju primjenu HNB kao supervizor nadzire, ima za svrhu osigurati da banka pritom ima dovoljno vlasničkog kapitala, a kako bi iz njega mogla pokriti moguće gubitke, navode iz HNB-a.
Objašnjavaju kako su banke dužne procijeniti kreditnu sposobnost potrošača uzimajući u obzir vlastite kriterije koje su propisale internim aktom, kao i zahtjevima iz propisa HNB-a.
Kao bitan element utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača, odnosno njegove obitelji, banka je dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova, a koji se obično u kreditnim politikama izravno ili neizravno vežu za od ovrhe izuzeti dio dohotka. Tomu je tako jer je osnovna svrha izuzimanja od ovrhe određenog dijela dohotka upravo procjena da je taj dio dohotka osobi neophodan za život, ističu iz središnje banke
Pritom podsjećaju da je u kolovozu prošle godine izmijenjen Ovršni zakon, a time je – nakon dugotrajnog javnog pritiska za rješavanje, odnosno olakšavanje situacije blokiranih građana – povišen i iznos neovršivog dijela plaće za one dužnike kojima je plaća manja od prosječne neto plaće, tj u 2018. manja od 5.960 kuna.
“Takvima je u ovrsi izuzeto tri četvrtine plaće, odnosno tri četvrtine plaće im mora ostati na raspolaganju za pokriće životnih troškova – s time što izuzeti dio ne smije biti veći od dvije trećine prosječne neto plaće u RH. Ovoj grupi klijenata, banke, u slučaju zastoja uredne otplate kredita, mogu ovršiti samo jednu četvrtinu plaće, te su ovakvim uvjetima kreditne institucije očito prilagodile, odnosno postrožile procjenu kreditne sposobnosti”, navodi se u priopćenju HNB-a.
Pored toga, dodaju, treba uzeti u obzir i Odluku o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača te provođenju postupka naplate dospjelih neplaćenih obveza i dobrovoljne namire koju je nedavno donio HNB (Narodne novine br. 107/2017.) i koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine, a donesena je na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju.
Iz HNB-a pritom ističu i kako je odredbama te odluke “kreditna institucija dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova kao bitnog (ali ne i jedinog) elementa utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača odnosno njegove obitelji”, kao i da minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe.
“Dakle, kod propisivanja ovakvih zahtjeva Hrvatska narodna banka imala je u vidu i neovršivi (zaštićeni) dio primanja iz Ovršnog zakona (jer bi banke u budućnosti mogle ostati bez mogućnosti ovrhe dijela primanja klijenta koji je prema novom Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe), ali i smanjenje mogućnosti prezaduženosti klijenata. No, banka je uvijek u mogućnosti na temelju individualne procjene odlučiti da – premda uz novo zaduženje klijentu za životne troškove ostaje manje od iznosa zaštićenog Ovršnim zakonom – potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu stoga kredit može biti odobren”, objašnjavaju iz središnje banke.
[/quote_box]
