MMF-ova prognoza podigla cijene nafte

Najveći rizik situacija oko Irana

Cijene nafte porasle su na međunarodnim tržištima iznad 63 dolara, poduprte procjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da će državni poticaji snažno potaknuti gospodarski rast u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla na 63.28 dolara, dok se na američkom se tržištu barelom trgovalo po 59.79 dolara.

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je u utorak da će neviđena državna potrošnja na borbu protiv covida-19 potaknuti rast svjetskog gospodarstva u ovoj godini na šest posto. Bio bi to najsnažniji rast od 70-ih godina prošlog stoljeća.

Izrazitiji rast cijena zakočili su “konstruktivni” jučerašnji razgovori Irana i svjetskih sila i dogovor o formiranju radnih skupina koje bi trebale raspravljati o mogućnostima oživljavanja nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, no iranska je situacija trenutno najveći rizik globalnog tržišta.

To bi u konačnici moglo rezultirati ukidanjem američkih sankcija iranskom energetskom sektoru i obnovom izvoza nafte, a time i većom opskrbom tržišta.

Uteg cijenama bila su i očekivanja da će najnovija izvješća iz SAD-a pokazati rast zaliha energenata u prošlom tjednu.

Američke zalihe sirove nafte smanjile su se prošlog tjedna za 2.6 milijuna barela, ali su zalihe benzina porasle za 4.6 milijuna barela, a zalihe destilata za 2.8 milijuna barela, objavila su tri tržišna izvora, pozivajući se na Američki institut za naftu (API).

Službeni podaci bit će objavljeni tijekom dana. Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) jutros na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u utorak iznosila 61.33 dolara, što znači da je pala 37 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Prognoze MMF-a

Globalni javni dug nastavit će rasti i ove godine zbog pandemije covida 19, ali veća potrošnja na ubrzano cijepljenje najbrže će stvoriti uvjete za oporavak državnih financija, poručio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).

Uspiju li vlade ubrzanim programima cijepljenja prije obuzdati virus, razvijene bi zemlje do 2025. godine mogle prikupiti dodatnih više od 1.000 milijardi dolara poreznih prihoda, pokazao je MMF-ov Fiskalni monitor. U tom bi slučaju svjetsko gospodarstvo do 2025. moglo porasti za 9.000 milijardi dolara, potaknuto otvaranjem kompanija i pojačanim zapošljavanjem.

“Cijepljenje bi time više nego pokrilo svoje troškove i osiguralo odličan povrat javnih ulaganja u snažno ubrzanje proizvodnje i distribucije cjepiva širom svijeta”, ističe MMF u izvješću.

MMF i Svjetska banka u više su navrata na ovotjednom proljetnom zasjedanju pozvale zemlje-članice i da pojačaju potporu gospodarstvu i ranjivim građanima i kompanijama dok ne bude sigurno da je pandemija pod kontrolom.

Po MMF-ovoj su procjeni vlade od početka pandemije do 17. ožujka ove godine potrošile oko 16.000 milijardi dolara na fiskalnu potporu poduzećima u koronakrizi.

Iznos uključuje 10.000 milijardi dolara veće državne potrošnje i prihoda kojih su se vlade odrekle i 6.000 milijardi državnih kredita, jamstava i kapitalnih injekcija poduzećima.

Fiskalna potpora spriječila je još dublji pad gospodarstva i veći gubitak radnih mjesta, ali je rezultirala skokom javnog duga i proračunskog deficita na razine kakve do sada nisu viđene, ističe MMF.

U skupini razvijenih zemalja proračunski je deficit iskazan udjelom u BDP-u u 2020. iznosio u prosjeku 11,7 posto i učetverostručen je u odnosu na 2019. godinu. Ove bi godine trebao kliznuti na 10,4 posto.

U gospodarstvima u nastajanju prosječni je proračunski deficit prošle godine iznosio 9,8 posto, a ove bi godine trebao kliznuti na 7,7 posto.

U zemljama s niskim prihodima iznosio je prošle godine 5,5 posto, a ove bi se godine trebao smanjiti na 4,9 posto.

U većini zemalja proračunski deficit smanjit će se ove godine zbog isteka ili ukidanja pandemijskih potpora, smanjenja broja nezaposlenih i oporavka prihoda kompanija nakon otvaranja, tumači MMF.

Prosječni globalni javni dug dosegnuo je u 2020. godini 97 posto svjetskog BDP-a a ove bi se godine trebao gotovo izjednačiti s vrijednošću svjetskog gospodarstva.

U skupini razvijenih gospodarstava bio je u 2020. za petinu veći od BDP-a, a ove bi godine trebao dodatno porasti, na 122,5 posto, procjenjuje MMF.

Međunarodni zajmodavac poručio je vladama da osiguraju dodatnu ciljanu potporu ranjivim kućanstvima, uključujući manjine, žene i radnike s niskim primanjima u neformalnim sektorima.

Dodatna je potpora potrebna i malim poduzećima, ističu. Pojedine visoko zadužene razvijene zemlje možda će ipak morati početi obnavljati zaštitne fiskalne mehanizme kako bi se pripremile za buduće šokove, napomnju.

Sugeriraju im višegodišnje okvire za povećanje prihoda i racionalizaciju potrošnje, koja bi trebala biti prioritetno usmjerena na borbu protiv klimatskih promjena i na smanjenje ekonomske nejednakosti.

Rješenje bi moglo biti i progresivno oporezivanje dohodaka, porezi na nasljedstvo i imovinu i na “prekomjernu” zaradu kompanija kako bi se smanjila nejednakost koju je razotkrila pandemija covida 19, ističe MMF.

You may also like

0 comments