Mjanmarska vojska branila je u utorak svoj napad na muslimansku etničku skupinu Rohingya kao zakonitu operaciju protiv pobunjenika koja je potrebna radi obrane države čime je prvi put progovorila o tom pitanju i to na konferenciji za novinare koje rijetko održava.
Prvi put su generali izravno progovorili o sve većem broju optužbi za kršenja ljudskih prava, a koja prema ocjeni stručnjaka Ujedinjenih naroda odgovaraju zločinima protiv čovječnosti i etničkom čišćenju.
“Želim reći da sam veoma tužan zbog te vrste bezobzirnih optužbi i zanemarivanja dobrih stvari koje su vlada i vojska učinile”, rekao je general Mya Tun Oo, zapovjednik glavnog štaba, o medijskim napisima u kojima pripadnici skupine Rohingya svjedoče o zločinima poput spaljivanja njihovih kuća.
Mya Tun Oo je predstavio niz medijskih izvješća koje je vojska “istražila”. Stanovnici su vojnim istražiteljima rekli kako ne znaju ni za kakve zlouporabe, tvrdi general.
Vojska je operaciju počela nakon što je 9. listopada u blizini granice s Bangladešom u napadima ubijeno devetero policajaca. Od tada je više od 70 tisuća pripadnika Rohingya pobjeglo iz Mjanmara u Bangladeš, procjenjuje UN.
Vojska je na konferenciji branila svoje tvrdnje citirajući izjave međunarodnih promatrača koji su nakratko posjetili neka sela na spornom području, tvrdeći da ondje nisu pronašli nikakve dokaze o zločinima.
No promatrači poput neovisne stručnjakinje UN-a za ljudska prava Yanghee Lee i zapadnih diplomata raspoređenih u bivšoj mjanmarskoj prijestolnici Yangonu tvrde kako svrha njihovih posjeta nikad nije bilo istraživanje medijskih napisa.
Mya Tun Oo je naglasio da vojska nastavlja istragu. “Ako doznamo da su se ti slučajevi stvarno događali kao što piše u medijima, poduzet ćemo veoma ozbiljne mjere u skladu s vojnim pravilima i trenutnim zakonima”, rekao je.
Većinu od 56 milijuna stanovništva Mjanmara čine budisti, a muslimani tek oko 5 posto stanovništva, što je oko 2,5 milijuna stanovnika.
Oko 1,1 milijuna Rohingya, koji su muslimani, živi u sjeverozapadnom Mjanmaru u uvjetima koji podsjećaju na apartheid.
Po službenim podacima i izvješćima Ujedinjenih naroda Rohingye su najugroženija nacionalna manjina u svijetu. Nemaju svoju državu, a prava su im znatno ograničena.
Suu Kyi, čelnica Mjanmara i dobitnica Nobelove nagrade za mir, nema kontrolu nad oružanim snagama zbog ustava koji je donijela prethodna vojna vlada, te se nalazi u teškoj poziciji, no najavila je da će istražiti dojave o zločinima i masovnim ubojstvima.
(Agencije)
