Očigledno je da će armenska strana ponovno tražiti od Kremlja da prekine prodaju oružja Bakuu, smatra stručnjak. Moskva će, kako bi zadržala svoju političku neutralnost, morati pokazati političku volju i odbaciti ovaj na prvi pogled razuman zahtjev.
Analitičar smatra da je jedan od ciljeva organizatora ove provokacije upravo da prisili Moskvu da odustane od dobrih odnosa s objema stranama u sukobu i da stane na stranu Armenije, koja je njezin saveznik u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti, kao i u euroazijskim integracijama. Ako bi ovaj pokušaj uspio, to bi otežalo poziciju Rusije i svakako bi dovelo do rata u Karabahu i ruske intervencije.
S obzirom da Rusija to želi izbjeći, Kremlj se mora suzdržati od bilo kakvih ishitrenih poteza i raditi na odnosima s Armenijom i Azerbajdžanom, smatra stručnjak. Moskva najprije mora armenskim partnerima objasniti nekoliko elementarnih istina. Jedna je da ne ubija oružje, nego strijelac, a druga da će, ako Rusija obustavi isporuku oružja Bakuu, Azerbajdžan oružje nabaviti na drugoj strani, piše Mirzajan.
S druge strane, Moskva će morati uvjeriti ili prisiliti Ilhama Alijeva da se ponaša pristojno i da prekine provokacije. Analitičar zaključuje da trenutno rat u Karabahu ne bi odgovarao nikome, osim možda Turskoj, a da bi cijena u slučaju izbijanja ozbiljnog sukoba bio vojni poraz Azerbajdžana, jačanje pozicija Rusije na Kavkazu i krah svih projekata o tranzitu azerbajdžanskog plina.
