Miran sastanak s jako malo rezultata

Komentar
Završna izjava bila je kratka, izbjegnut je skandal na samitu G7 u Biarritzu. Pukotine su jednostavno prelijepljene, način ophođenja bio je pristojan, a Trump je probudio nade oko trgovinskog spora s Kinom.

Još u nedjelju se činilo da bi ovaj G7 samit mogao utonuti u oblak loše volje, neslaganja i loše komunikacije. Međutim, na dan njegovog završetka je američki predsjednik preuzeo kormilo, nakon što je dva dana širio neizvjesnost oko trgovinskog rata s Kinom i njegovom pozicijom u iranskoj krizi. Donald Trump je mahao maslinovom grančicom u smjeru Pekinga i popustio je pred naporima francuskog predsjednikada ublaži iransku krizu.

Domaćinu Emmanuelu Macronu je uz puno diplomatske vještine pošlo za rukom odobrovoljiti američkog predsjednika. “Dobro smo surađivali, bilo je puno konsenzusa, kao i puno pozitivnih rasprava,” ocijenio je. Na kraju je sa samita odaslana poruka jedinstva. Dva lidera su održala zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je Donald Trump domaćina nazvao “izvanrednim političkim vođom”, a Macron je na sva usta veličao prijateljsku suradnju s Trumpom.

Sadržajno je Macron kao uspjeh, prije svega, zabilježio to što je od Trumpa dobio odriješene ruke kako bi pokušao ispregovarati približavanje Iranu. Francuz želi kao supotpisnik sada već nefunkcionalnog Iranskog nuklearnog sporazuma okončati eskalaciju sa SAD-om zbog napetosti u Hormuškom tjesnacu. Zato je u subotu navečer pozvao iranskog ministra vanjskih poslova Zarifa kao iznenadnog gosta u Biarritz. Najprije je Trump reagirao odbijanjem da bi se u ponedjeljak iznenada otvorio ka mogućem diplomatskom približavanju.

“Zacrtali smo put”, rekao je predsjednik Macron, iako su okolnosti još uvijek krhke. On je telefonirao s predsjednikom Rohanijem i ovaj je, kako je rečeno, izrazio spremnost, uz određene uvjete, sastati se s Trumpom. Možda je dogovor moguć – članice G7 su se u svakom slučaju složile, kako je istaknuto, da Iran ne bi trebao dobiti nuklearno oružje i da se treba tražiti rješenje.

Na opće iznenađenje, Trump je također izjavio da je sastanak s Rohanijem moguć. Njemu je, kako je rekao, stalo da Iran ne bude u posjedu nuklearnog oružja i balističkih raketa. To bi se moglo brzo postići novim sporazumom – i uz određene uvjete bi se mogle ukinuti sankcije. “Moraju aktivno sudjelovati u igri”, dodao je američki predsjednik; a ako ne budu, naići će na nasilje i otpor, dodao je potom. On ne želi, kako je rekao, promjenu režima u Iranu, to ne bi moglo funkcionirati. Istaknuo je i da je francuski predsjednik napravio odličan posao po tom pitanju te dodao: „Njegujem pozitivne osjećaje prema Iranu i poznajem mnoge sjajne Irance.”

Trump je također potvrdio da ga je Macron na rubu samita G7 unaprijed obavijestio o iznenađenju vezanom za Iran. U nedjelju o tome, navodno još ništa nije znao. Osim toga je rekao kako Iran ima veliki potencijal koji je istom dahu usporedio s onim Sjeverne Koreje pod Kim Jong Un-om. Politička dosljednost nije jedna od jačih strana američkog predsjednika.

Sa sličnim optimizmo su se dvojica predsjednika očitovala i u vezi mogućeg zatopljenja odnosa u trgovinskom sporu sa Kinom. O toj se temi dugo raspravljalo i suglasni smo da kineske trgovinske prakse, kada je riječ o intelektualnom vlasništvu i dampingu, nisu fer, izjavio je Macron. Rekao je i da se namjeravaju intenzivirati pokušaji dogovora oko novih pravila svjetske trgovine. Trgovinski rat između SAD-a i Kine, naglasio je, stvara neizvjesnost za globalnu ekonomiju i dogovor bi bio dobar za sve.

Unatoč promjenjivosti raspoloženja Trumpa prema Kini tijekom posljednja tri dana, na kraju sastanka u Biarritzu američki predsjednik je rekao: “Mislim da oni (Kina) žele postići dogovor. Potpredsjednik partije je rekao da želi sporazum u mirnim okolnostima. Kina je teško pogođena našim carinama i mislim da je spremna na dogovor.”

Francuska, osim toga, gaji optimizam da bi prijepor oko uvođenja novog digitalnog poreza, na koje je Donald Trump odgovorio prijetnjama o uvođenju carina na francuska vina, mogao biti riješen 2020. godine međunarodnom regulacijom na nivou OECD-a. A njemačka kancelarka je na sastanku u četiri oka pokušavala uvjeriti američkog predsjednika da se ponovno nastave trgovinske pregovore s EU-om o carinskoj slobodi za industrijske proizvode, kako bi jenjale carinske prijetnje koje mjesecima lebde nad autoindustrijom. Trump to, za početak, barem nije odmah odbio.

Sve u svemu, ovaj samit ne odlikuju konkretni rezultati. Njegov uspjeh ogleda se u pametnoj režiji domaćina koji je uspio spriječiti nove ispade Trumpa i otvoriti vrata za pregovore, kako u vezi svjetske trgovine, tako i iranske krize. Svi pak znaju to da zaklinjanje u jedinstvo i dobru volju na G6+1 seže tek dotle, dokle traje dobro raspoloženje američkog predsjednika.

Usprkos svojoj najavi da neće biti zajedničke završne deklaracije, Macron je ipak na koncu došao s jednim listom papira: u njemu je istaknuta posvećenost reformi Svjetske trgovinske organizacije, jedinstven stav o tome da Iran ne treba imati nuklearno oružje i da treba težiti miru i stabilnosti u regiji. Uz to, kako je navedeno, trebao bi se održati i samit posvećen Ukrajini i konferencija o Libiji. U svakom slučaju, američki predsjednik se nije uprotivio niti jednoj od tih točaka.

Posebno zanimljiva činjenica nije bila ta što se na samitu G7 odlučilo pomoći u gašenju šumskih požara u Amazoniji, kao ni mizerna svota od 20 milijuna eura pomoći, niti to da su bila potrebna tri dana kako bi se odluka o tome donijela, već da je Donald Trump izostao sa sastanka o klimatskim promjenama, zaštiti oceana i ostalim ekološkim temama. Sastanak na kojem se odlučilo da se kupnjom kanadera i kasnijim pošumljavanjem pomogne zemljama koje graniče s Amazonskom prašumom je tako, zapravo, bio sastanak G6, piše DW.

Strane kompanije u Kini slabo su pripremljene za stroge sankcije i konstantni nadzor predviđen u sklopu novog sustava bodovanja koji bi trebao biti uveden do kraja godine, upozorila je u srijedu gospodarska komora EU-a u Kini.

Prema novom će sustavu strane i domaće kompanije u poslovnim prostorima morati postaviti nadzorne kamere i dostavljati kineskim vlastima čitav niz podataka. Dobivat će i ocjene, na temelju podmirivanja poreznih obveza i poštivanja niza postojećih zakona, uključujući carinske odnosne ekološke propise. Oni koji krše propise bit će stavljeni na “crnu” listu i izricat će im se “trenutne i ozbiljne kazne”, objavila je trgovinska komora EU-a u Kini u današnjem izvješću. Sankcije će, uz novčane kazne, uključivati i češći inspekcijski nadzor, dugotrajnije carinske postupke, uskraćivanje subvencija odnosno poreznih olakšica i javno sramoćenje, dodaje se u izvješću.

Svaka kompanija koja posluje u Kini već se ocjenjuje na temelju najmanje 300 različitih “posebnih pravila”, uključujući emisije štetnih plinova, sigurnost na radu i pritužbe na njihove proizvode na platformama za e-trgovinu, pokazuju dokumenti vlade.

Jedinstvena ocjena mogla bi značiti da će kompanija biti penalizirana u cijeloj Kini zbog propusta jednog od njezinih regionalnih ogranaka. Kompanije će se kažnjavati i za rad s dobavljačima i partnerima sa slabim ocjenama. Conrad ističe zabrinutost brojnih kompanija zbog najavljenih obveza postavljanja nadzornih kamera i dostave velike količine podataka.

Nagrade za dobre ocjene uključivat će lakši pristup zajmovima i kraće postupke dobivanja dozvola – premda ih je vrlo malo u usporedbi s kaznama, primjećuje AFP. Strane tvrtke u Kini nerijetko se žale na neravnopravnu tržišnu utakmicu, ponajprije na povremeno ‘žmirenje’ lokalnih dužnosnika na kršenje propisa domaćih rivala.

U europskoj komori ujedno naglašavaju da bi europske kompanije zapravo mogle profitirati od automatiziranog sustava bodovanja i ocjenjivanja, budući da bolje stoje po pitanju poštivanja pravila na područjima poput zagađenja okoliša i sigurnosti na radu.

You may also like

0 comments