Minsk II. je ozbiljno ugrožen

S istoka Ukrajine pristižu vijesti o sve većoj napetosti i sve intenzivnijim borbenim djelovanjima. Sukobljene strane optužuju jedna drugu za kršenje režima prekida vatre i raketiranje naselja. U noći uoči 10. kolovoza borbe su vođene na liniji razdvajanja blizu sela Starognatovke.

Vođa samoproglašene Donjecke Narodne Republike Aleksandar Zaharčenko još 7. kolovoza je izjavio da “postoji niz pokazatelja koji posredno svjedoče o mogućem novom valu borbenih djelovanja”. Predstavnici DNR-a i LNR-a govore da se minski sporazumi ne poštuju i pozivaju da se održi novi susret šefova država “normandijske četvorke”. Ukrajinske vlasti, sa svoje strane, optužuju dobrovoljce Donbasa i Moskvu za pokušaje sabotiranja pregovaračkog procesa, a Ministarstvo vanjskih poslova RF poziva Kijev na izravan dijalog s Donjeckom i Luganskom.

Ruski stručnjaci, međutim, smatraju da je još rano stavljati točku na minske mirovne sporazume, jer se pregovarački proces i dalje odvija. “Minski sporazumi su još uvijek vrlo aktualni. Neki govore da se ti sporazumi ne poštuju ili da se uopće ne mogu ispuniti, ali zaboravljaju da su to prije svega pregovori o prekidu vatre, a to je glavno. Obje strane s vremena na vrijeme otvaraju vatru, ali od siječnja ipak nema velikih ratnih operacija i velikog broja žrtava. A dokle god ih nema, znači da minski sporazumi funkcioniraju”, izjavio je za RBTH Boris Makarenko, predsjednik upravnog odbora fonda Centar za političke tehnologije. Politikolog Sergej Mihejev, generalni direktor Centra za političku situaciju, također smatra da se minski mirovni proces i dalje odvija. Radne skupine se još uvijek sastaju, a intenzitet borbenih djelovanja se ne može usporediti s onim što se događalo u Donbasu prije potpisivanja sporazuma Minsk 2 u veljači 2015. godine, izjavio je stručnjak za RBTH.

Situacija u Donbasu više nije u nekakvoj prijelaznoj fazi u kojoj još uvijek ništa nije jasno. DNR i LNR su entiteti koji sada imaju svoju državnost i već se može prognozirati socijalno i ekonomsko obnavljanje regija. S druge strane, mišljenja analitičara se razilaze kada je riječ o uzrocima zastoja u mirovnom procesu. Makarenko smatra da mirovne pregovore ometa odsustvo povjerenja među glavnim sudionicima minskog mirovnog procesa. Stručnjak naglašava da “svaka strana u minskim sporazumima s razlogom može uputiti prijekor drugim stranama [u tom smislu da ne poštuju sporazume]”.

Mnogi promatrači u Rusiji ipak nisu skloni da odgovornost za nepoštivanje minskih sporazuma u istoj mjeri pripišu svim stranama. Oni su uvjereni da glavnu krivicu snose kijevske vlasti. Sergej Mihejev smatra da upravo Kijev blokira realizaciju političke komponente minskih sporazuma. Po njegovom mišljenju, poštovanjem minskih sporazuma će se “izmijeniti Ukrajina”, a njene vlasti će odbaciti ekstremističku retoriku. “Ako se minski sporazumi u potpunosti ispoštuju, onda će se Donbas zaista integrirati s Ukrajinom, ali ne pod uvjetima ekstremista, nego na temelju ozbiljnog kompromisa i ustavne reforme. Ali oni to ne žele, jer bi to bila druga Ukrajina”, izjavio je stručnjak, naglasivši da sadašnje ukrajinske vlasti nisu sposobne za tako nešto.

Po mišljenju Andreja Suzdaljceva, zamjenika dekana Fakulteta svjetske ekonomije i međunarodne politike Sveučilišta Visoka škola ekonomije, Kijev simulira ispunjavanje političke komponente minskih sporazuma kako bi mogao bar nešto prikazati Zapadu. “Vlasti u Kijevu doživljavaju minski proces kao kapitulaciju jugoistoka Ukrajine. One od samog početka inzistiraju na ispunjavanju posljednje točke sporazuma, a to je dolazak ukrajinske vojske na ukrajinsko-rusku granicu [kako bi se prekinule veze ustaničkih regija s Rusijom]”, ističe analitičar i dodaje da ostale točke sporazuma Ukrajina uopće nema namjeru ispuniti.

U Moskvi su reagirali na izjavu Aleksandra Zaharčenka, šefa samoproglašene Donjecke narodne republike, u kojoj se naglašava prijelaz na poseban režim samoupravljanja i održavanje lokalnih izbora 18. listopada. Ranije, 5. kolovoza, predsjednik Vrhovne rade Vladimir Grojsman ovako se izjasnio o političkim reformama unutar minskog mirovnog procesa: “Htio bih još jednom ponoviti: neće biti nikakvih izbora na teritorijima koje Ukrajina ne kontrolira. Nema govora o amnestiji onih koji su krivi za zločine protiv čovječnosti. Donbas nema nikakav poseban status – već mi je dosadilo da to ponavljam”.

Kijev tvrdi da Rusija stoji iza eskalacije napetosti na istoku zemlje. Kako smatra politikolog Vladimir Fesenko, direktor Centra za politička istraživanja Penta, stječe se “takav dojam da Rusija koristi nekakav ‘potenciometar’ i čas smanjuje napetost, kao što se dogodilo krajem lipnja, čas je ponovo podiže”. “Kontrolirana napetost jedan od ključnih čimbenika koje Rusija koristi kako bi utjecala na minski mirovni proces, i posebno na naše zapadne partnere”, izjavio je stručnjak.

You may also like