Ministar ponovno najavio izradu hrvatske energetske strategije

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je u četvrtak na savjetovanju ekonomista da stanje u energetskom sektoru nije blistavo, jer Hrvatska uvozi oko 40 posto ukupnih potreba za energijom te najavio strategiju koja bi trebala odrediti pravce energetskog razvoja.
Ćorić je na početku drugoga dana savjetovanja ekonomista u Opatiji rekao da Hrvatska nema državne energetske strategije, pa je osnovana radna skupina koja se s tim bavi.

Strategija će, kako je rekao, biti strateški dokument koji će određivati u kojem će smjeru Hrvatska ići, pri čemu je otkrio da se planira povećanje proizvodnje, razvoj energetske infrastrukture i povećanje energetske učinkovitosti.

Cilj je smanjenje ovisnosti o uvozu, s obzirom da Hrvatska sada uvozi oko 45 posto električne energije, 70 posto sirove nafte i 37 posto prirodnog plina. To je, kaže Ćorić, vrlo visok uvoz s obzirom na prirodni potencijal Hrvatske.

Ćorić je rekao da se domaća proizvodnja plina i nafte u zadnjih 10 godina značajno smanjila, unatoč bogatim resursima. Naglasio je da je veliki potencijal za razvoj u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Podsjetio je da je novi zakon o istraživanju ugljikovodika u saborskoj proceduri te da se njime želi omogućiti ulagačima produktivan zakonski okvir i prijateljsko poslovno okruženje.

Govoreći o hidropotencijalu, Ćorić je naveo da je u tom području u pripremi oko 60 projekata među kojima su HE Kosinj, Dubrovnik 2, program Sava kod Zagreba i drugi.

Zaštita strateških investicija

Prijedlogom novog zakona o strateškim investicijskim projektima koji je Vlada u četvrtak uputila u Hrvatski sabor, ubrzavaju se i pojednostavljuju procedure postupanja s tim projektima, a prepolovljen je i kriterij vrijednosti ulaganja pa bi strateškom investicijom Vlada mogla proglasiti projekt čija je vrijednost 75, umjesto sadašnjih 150 milijuna kuna.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je kako je važeći zakon donesen 2013. godine, ali je dva puta mijenjan te se stoga predlaže posve novi zakon temeljen na iskustvima provedbe dosadašnjega, s ciljem da se strateške investicije što prije pripreme i dovedu do faze izvođenja.

Dalić je kazala da je od primjene postojećeg zakona na listu strateških investicijskih projekata uvršteno njih 29, od čega 13 unazad godinu dana, a 17 je proglašeno strateškim od kojih unazad godinu dana deset.

“Najveći dio su državni projekti odnosno oni koje država financira ili podupire, a najvažniji smisao ovog zakona je podrška i privatnim projektima kako bi se ojačale privatne investicije”, istaknula je Dalić.

Izmjenama se predlaže da se kriterij vrijednosti ulaganja smanji s važećih 150 na 75 milijuna kuna, a za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima iz područja poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva s 20 na 10 milijuna kuna.

Predlaže se i izmjena koja se odnosi na dokaz o osiguranim izvorima financiranja – sada investitor mora dokazati da raspolaže s 10 posto ukupne vrijednosti projekta (oročeni depozit ili bankarska garancija), a prijedlogom novog zakona taj se iznos smanjuje na 5 posto. Pritom kao dokaz može služiti i pismo namjere banke da financira projekt ili dokaz da je investitor u pripremu projekta već uložio 5 posto ukupne investicije.

Ta izmjena je važna zbog toga da cijela procedura bude atraktivnija za privatne projekte, naglasila je Dalić.

Predlaže se i redefiniranje raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu, poput šuma, poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i sl., jer je dosadašnji zakon, prema njenim riječima, budio sumnju da bi privatni investitor mogao koristiti zakon kako bi raspolagao državnim nekretninama bez javnog nadmetanja.

Uvodi se i obveza potpisivanja sporazuma između Ministarstva gospodarstva i investitora o tome koje će aktivnosti ministarstvo i njegova operativna skupina poduzeti prema investitoru te rokovi u kojima će ulagač započeti investiciju, a sporazum bi se potpisivao prije no što se projekt proglasi strateškim, kako bi investitori imali veću sigurnost.

Jedna od novina je i uvođenje kazne od 0,1 posto vrijednosti projekta ako investitor svojom krivnjom prekorači krajnji rok za realizaciju ili nakon završetka odustane od projekta bez valjanog razloga.

Rješava se i pitanje projekata na listi strateških projekata od zajedničkog interesa na razini EU, poput npr. LNG terminala na Krku. Od sada će se projekti s liste EU-a automatski biti na nacionalnoj listi, kao i projekti koji se financiraju sredstvima EU, kazala je Dalić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je zakon o strateškim investicijskim projektima izrazito važnim zakonom koji bi trebao pomoći ukupnoj ulagačkoj klimi u Hrvatskoj te pravnoj sigurnosti i bržem rješavanju brojnih problema na koje nailaze ulagači, prije svega administrativnih.

You may also like

0 comments