Migrantska kriza mogla bi trajati cijeli naraštaj

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić ocijenili su kako je rješavanje krize izazvane prilivom velikog broja izbjeglica na europski kontinent moguće samo jedinstvenim pristupom svih država pogođenih tim problemom, priopćeno je u ponedjeljak u Sarajevu.

Mikl-Leitner s Mektićem se sastala iza zatvorenih vrata tijekom radnog posjeta BiH, a iz Ministarstva sigurnosti je objavljeno priopćenje u kojemu je potvrđeno kako je središnja pozornost bila posvećena problemu izbjeglica koje pristižu s Bliskog istoka. Austrijska ministrica unutarnjih poslova i ministar sigurnosti BiH razmijenili su informacije o ovom problemu koje trenutačno imaju vlasti dvije zemlje, a Mektić je izložio i planove koje ima njegova zemlja za suočavanje s mogućim izbjegličkim valom. “Ocijenjeno je kako su za rješavanje ovog problema potrebni jedinstvena politika i zajedničke mjere zemalja na migrantskoj ruti i zemalja Europske unije koje su krajnje odredište migranata”, stoji u priopćenju.

Za razliku od Austrije, koja je već tjednima na glavnom tranzitnom pravcu izbjeglica koje idu ka Njemačkoj, BiH je još uvijek pošteđena tog vala. Predstavnici bosanskohercegovačkih vlasti ističu kako pozorno motre stanje i provode pripreme za suočavanje s mogućim izbjegličkim valom, no iznose procjene kako za sada toj zemlji ne prijeti opasnost zbog preusmjeravanja izbjegličke rute.

Od ponoći do 15 sati u Hrvatsku je ušlo 5907 migranata, a od pčetka dolaska migrantskog vala do Hrvaske, u našu zemlju ušlo je 309.578 migranata, objavilo je Ministarstvo unutarsnjih poslova. Trenutno je u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu 3337 osoba. I dalje se očekuje veliki pritisak izbjegličkog vala iz Republike Srbije, navodi MUP. Kako je danas najavio ministar unutarnjih poslova, u privremeni zimski tranzitni centar za migrante Slavonskom Brodu izbjeglice će stizati od sutra. U 8 sati stići će prvi vlak s 1000 izbjeglica iz kampa u Opatovcu, a od srijede bi vlakom trebale stizati grupe od po 1000 izbjeglica direktno iz Šida, gdje će ih uz srbijansku policiju registrirati pripadnici Frontexa među kojima će biti i policajci iz Hrvatske.

Masovan priljev tražitelja azila i ekonomskih migranata iz Afrike i Bliskog istoka izazov je Europi s kojim će se morati nositi još mnogo godina, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Paolo Gentiloni u intervjuu za dpa. “Oni koji govore o laganim rješenjima mogu imati kratkotrajan promidžbeni uspjeh, no mislim da su građani dovoljno odrasli i zreli da razumiju da je posrijedi fenomen koji će trajati cijeli naraštaj, rekao je Gentiloni (60). “Iluzija je misliti da problem može nestati. Fenomen migracija koji postoji u Europi moramo zajedno rješavati. Jedini drugi način jest prebaciti drugome na leđa, gdje bi svaka zemlja pokušala prebaciti probleme svojem susjedu”, dodao je Gentiloni.

Plan raspodjele migranata stvorio je duboke podjele među članicama Unije u pogledu broja migranata koji bi trebali biti primljeni i raspoređeni unutar Unije. Plan preraspodjele migranata konačno je prihvaćen u rujnu, prema kojem bi 160.000 izbjeglica trebalo biti premješteno iz Italije i Grčke u ostale zemlje članice. U isto vrijeme dogovorena je stroža repatrijacijska politika protiv ekonomskih migranata. Gentiloni priznaje spor napredak provedbe takvih planova – dosad je iz Italije preseljeno manje od stotinu migranata a nijedan iz Grčke – i kaže da su potrebne jače mjere u budućnosti.

Šef talijanske diplomacije kaže ako se pravila ograničavanja kretanja migranata Europskom unijom, poznata kao dublinska pravila, postupno ne uklone, putovanje bez putovnica unutar schengenskog bloka neće dugo trajati. “Mi poštujemo pravila. No što dulje čekamo s tim da nadvladamo dublinska pravila, to više riskiramo propast Schengena”, rekao je.

Govoreći o EU-afričkom summitu o migraciji, koji će se održati na Malti 10. i 11. studenog, Gentiloni je rekao da bi Europljani “za rješavanje siromaštva i drugih uzroka migracija morali odvojiti dvije milijarde eura pomoći”. “Naravno, to će dugo trajati”, rekao je Gentiloni, dodajući da je Italiji trebalo 10-15 godina da zaustavi priljev migranata iz zapadnog Balkana. “Konferencija na Malti je stepenica u procesu koji će trajati godinama”, kazao je.

Gentiloni je istaknuo da je Grčka “zaglibila” zbog priljeva migranata iz Turske, zbog čimbenika koji su izvan kontrole Ankare, poput pogoršanja stanja u zaraćenoj Siriji i rezovima u donacijama za humanitarne organizacije koje vode sirijske izbjegličke logore u Jordanu i Libanonu. Gentiloni je podržao napore EU-a da pomogne Turskoj u rješavanju migrantske krize, ali je upozorio kako ne treba očekivati da će Ankara “zatvarati i otvarati migracijsku slavinu” na zahtjev EU-a.

On je kazao da se EU morala suočiti s izazovima postizanja većeg ekonomskog rasta, jačanja čvršćih ekonomskih i političkih veza između članica EU i pronalaženja puta na koji način izbjeći da Velika Britanija izađe iz Unije. “Nema mnogo toga što će ići lako u Europi u nadolazećim mjesecima”, kazao je talijanski ministar. “Europska unija ne može i ne smije biti bez Ujedinjenog Kraljevstva, a Ujedinjeno Kraljevstvo ne može i ne smije biti bez Europske unije”, dodao je Gentiloni.

Izgradnjom tranzitnog centra za izbjeglice koje balkanskom rutom prolaze prema zapadnoj Europi, Šid se priprema za provedbu dogovora ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije o prijevozu migranata vlakom izravno iz Šida do zimskog tranzitnog centra u Slavnoskom Brodu, gdje se prvi takav vlak očekuje u srijedu. “Radimo kako bismo što prije prihvatni centar priveli njegovoj svrsi. Ovo je samo jedan od ukupno tri prihvatna centra kakva se za izbjeglice i migrante grade na ovom području”, kaže povjerenik za izbjeglice i migrante općine Šid Ivica Jović dok obilazi radilište budućeg centar u Šidu koji se gradi preko puta šidske željezničke stanice na prostoru nekadašnje klaonice Mesne industrije “Srijem”.

Riječ je o nizu zidanih objekata nekadašnje klaonice čije je preuređenje započelo i radnici iz njih iznose dosadašnji inventar. Među tim zgradama pozornost izgledom posebno plijeni vila koja se preuređuje za smještaj isključivo žena i djece. “Svi one koji u jednom trenutku ne budu mogli stati u vlak prema Hrvatskoj bit će smješteni ovdje gdje će imati potpune uvjete za boravak, hranu i smještaj. Ovdje će se moći smjestiti oko tisuću osoba”, navodi Ivica Jović dodajući kako se Republike Srbija trudi da migrantima omogući uvjete za normalan boravak do transfera prema Hrvatskoj. Napominje i kako će se na zelenoj površini usred kompleksa izgraditi i šatorsko naselje.

Po njegovim riječima, za smještaj izbjeglica i migranata na području Vojvodine, pored postojećeg prihvatnog centra u Principovcu i ovoga u Šidu, radi se i prihvatni centar u Adaševcima, a u sva tri centra Srbija će osigurat smještaj za ukupno oko 2500 osoba.

Na području Srbije uspostavljena je, rekao je, učinkovita koordinacija praćenja izbjeglica i migranata od ulaska u Srbiju kod Preševa do izlaska, kod Šida. “Ako sve bude štimalo u dogovoru s Hrvatskom, problema ne bi trebalo biti. Problem je međutim što svi ovisimo jedni o drugima tako da je dovoljno da nešto zapne u Sloveniji i da se takva situacija lančano prenese na druge zemlje. Nadamo se kako će se ipak sve odvijati po dogovorenim modelima suradnje”, ističe.

Na pitanje kako na cijelu situaciju gledaju građani Šida, Jović odgovara kako se transfer izbjeglica i migranata odvija tako da se ne remeti život grada i građana Šida. “Građani ovo nisu ni osjetili, iako je mimo grada do sada prošlo više od 270.000 samo odraslih osoba”, kaže Jović.

Dok razgovaramo, pokraj nas prolazi kamion udruge Rusko-srpski humanitarni centar iz Niša koji je dovezao raznu humantarnu pomoć. Na pitanje o kakvoj je pomoći riječ, postavljenom na hrvatskom jeziku, Rus Denis Larin uzvraća, na ruskom, da su dovezene grijalice, pokrivači, kreveti, odjeća, šatori i benzinski agregati za struju. Na željezničkoj stanici u Šidu nalazi je tek nekoliko policajaca koji šetaju oko praznog šatora postavljenog uz prvi kolosjek. Nema nikakvih naznaka da bi se ovdje za dva dana moglo naći tisuće muškaraca, žena i djece u iščekivanju da iz pravca nedalekog Tovarnika, ugledaju vlak Hrvatskih željeznica koji će ih odvesti korak dalje prema željenoj destinaciji.

Samo nekoliko ulica dalje, u središtu Šida uobičajena užurbanost. Konobar Milorad iz jednog od gradskih kafića, s kojim smo razgovarali i prije desetak dana, navodi kako je i dalje skeptičan te ne vjeruje previše da će tisuće izbjeglica i migranata išta dobroga donijeti Šidu. “Doduše nismo ih ni do sada viđali kada su išli prema Berkasovu, osim autobusa i taksija, ali sada će biti u gradu. Roditelji mi žive nedaleko od željezničke stanice i pomalo se pribojavaju boravka tolikog broja ljudi u blizini”, kaže.

S druge strane, Milica Perić koja je, kako navodi, proživjela II. svjetski rat i nagledala se svakoga zla, ne strahuje previše od migranata. “Svi su oni ljudi kao i mi. Nitko bez velike nevolje ne napušta svoj dom. Žao mi je tih ljudi jer ih na put sigurno nije natjeralo neko dobro”, kaže zaključivši kako kako je “svako zlo i za neko dobro”, ako je čovjek spreman iz svega što ga snađe “izvući barem jednu pouku”.

Iako je početak provedbe sporazuma i transfera izbjeglica od Šida do Slavonskog Broda bio najavljen za danas, to se nije dogodilo zbog tehničke prilagodbe provedbe novog načina transfera izbjeglica i migranata prema zapadnoeuropskim državama. Prve izbjeglice i migranti koji bi se sukladno postignutom dogovoru ministara unutarnjih poslova Hrvatske i Srbije Ranka Ostojića i Nebojše Stefanovića ubuduće iz Srbije u Hrvatsku prevozili hrvatskim vlakovima od Šida do prihvatnog centra u Slavonskom Brodu, u vlak HŽ-a sjest će u srijedu. Time bi, ako se budu poštivali sporazumi i protokol potpisani između Hrvatske i Srbije, prestao priljev izbjeglica preko Bapske preko čijeg područja je u Hrvatsku u više od 40 dana izbjegličke krize ušao najveći broj od gotovo 310 tisuća izbjeglica i migranata, koliko ih je do sada prešlo srbijansko-hrvatsku državnu granicu.

Izbjeglice i migranti nakon što stignu do Šida više ne bi kao do sada bili usmjeravani na Berkasovo i dalje prema Bapskoj u Hrvatskoj, već bi se smještali u prihvatni centar u Šidu koji se gradi preko puta tamošnje željezničke stanice. Time bi se izbjegle mučne scene koje su do sada viđane na Berkasovu, gdje su na tisuće ljudi znale satima čekati, po suncu i kiši, u otpadu i blatu, ne bi li prešli u Hrvatsku.

U prihvatnom centru u Šidu će dobiti pomoć i bit će registrirani te će se poslije toga ukrcavati u vlak. Poslove registracije će uz srbijansku policiju obavljati pripadnici Frontexa među kojima će, kako je danas rekao hrvatski ministar Ranko ostojić, i policajci iz Hrvatske.

You may also like