U protivnom prijeti val nelikvidnosti i nesolventnosti
Kako se nalazimo u razdoblju izrazito izazovnom razdoblju, bilo je jasno još prošle godine kada smo se oporavljali od pandemijskih neravnoteža, a tada je, dodatno, započela i cjenovna kriza na energetskim burzama, koja je reagirala na vanjskopolitičke neravnoteže na nekoliko mjesta na kugli zemaljskoj.
Agresijom Rusije na Ukrajinu, zbog nedostatnosti europske energetske infrastrukture, okrenute istoku, kriza u cijeni energenata u EU je dobila novu dimenziju. Ne samo radi cijena plina na burzama, nego i radi početka značajnijeg uvoza ukapljenog plina, koji je, u osnovi, skuplji od kopnenoga plina. Poglavito zbog cijene prijevoza, koji je još do nedavno bio pod pritiskom neravnoteža u svjetskim lancima opskrbe, kao posljedice spomenute pandemijske krize.
Popunjenost europskih skladišta plina, premda nedostatnih, te početak recesije, kao okidača za smanjenu potražnju za energentima, što će cijenu energenata moguće stabilizirati te velik broj tankera za ukapljeni plin koji čekaju istovar u blizini europskih luka, smanjuje inicijalni strah od jake europske zime.
Energenata bi trebalo biti, pitanje je samo po kojoj cijeni, Poglavito je tako vezano uz plin.
To me je navelo na razmišljanje kakva će biti sljedeća plinska sezona, poglavito u segmentu kućanstava, ona koja započinje s početkom travnja sljedeće godine, a za koju će ugovaranje cijena početi vrlo skoro, a još prije utvrđivanje cijene nabave toga energenta.
Prošla je plinska godina, u kojoj je nekoliko tvrtki koje se bave distribucijom plina kućanstvima palo na koljena zbog opisane situacije i diskrepancije između nabavne cijene i cijene utvrđene propisanom metodologijom, dokaz kako o tome treba već sada početi ozbiljno promišljati. Zabrinuti ne bi trebali biti samo u manjim distributerima, nego bi o tome trebali razmišljati svi porezni obveznici, jer bi teret pogrešnih odluka mogao pasti na javnu tvrtku HEP, kako je u nekoliko navrata politika i najavila.
Naime, gubitke javnih poduzeća u pravilu u takvim situacijama sanira proračun. No, krenimo redom.
Iznos cijene koju plaćaju krajnji kupci u kategoriji javne usluga, kućanstvima, ovisi o Metodologiji utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu uslugu koju donosi Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA), a koja se uvećava za iznos fiksne naknade namijenjene za uslugu distribucije. U svemu je tome trošak nabave plina, koji se referira na burzu plina u Nizozemskoj (TTF) između 75 i 85 posto.
E sada, prema svim trenutnim podacima, a za izračun se koristi prosjek cijena na TTF-u kroz godinu prije plinske godine na koju se metodologija odnosi, trošak nabave plina za 2023./2024. sezonu iznosit će 112 eura po MWh, što je 173 posto više neto li je bio trošak nabave plina u prošloj godini kada se cijena kretala oko 41 euro po MWh. Prema važećoj formuli, trošak plina za kućanstva u sljedećoj bi sezoni iznosio 125 eura po MWh, što je porast od 132 posto u odnosu na prošlu sezonu, kada je cijena iznosila 54 eura po MWh. Za prosječno kućanstvo koje bi trošilo 15 tisuća kWh godišnje, porast godišnjeg troška bio bi sa sadašnjih 6 500 kuna na 14 500 kuna.
Više izvora u HERA-i, s kojima sam razgovarao, nisu skloni izmjeni Metodologije, s argumentom kako uvijek postoji HEP da spasi stvari, koji je prema aktualnoj odluci vlade dužan krajnjim kupcima prodavati plin po cijeni od 48 eura po MWh.
S druge strane, Vlada RH posve sigurno neće dopustiti takav udar na kućanstva te bi mogla donijeti odluku o zamrzavanju cijena za kućanstva, kao što to već čini na tržištima nekih drugih energenata. U tom slučaju opskrbljivači i distributeri bi mogli doći u još veće probleme, nego li je to bilo prošle sezone, kada je dio njih napustio poslovanje, jer plin nabavljaju po vrlo visokim cijenama, a prodavati bi ga morali po zamrznutima.
Također, valja ponoviti pitanje što će biti s HEP-ovim gubicima, jer svjedoci smo kako je upitno hoće li INA HEP moći opskrbiti dovoljnom količinom plina proizvedenog u Hrvatskoj po cijeni koju je odredila Vlada RH nakon Afere plin. Iz INA-e su već poručili kako za dobar dio plina imaju dugoročne kupce, te kako bi raskidanje ugovora bilo skupo i načinilo reputacijsku štetu kompaniji.
Kako je trenutna situacija na plinskom tržištu očita, vlada velika cjenovna nestabilnost na referentnim burzama, većina energetskih kompanija ima otežano poslovanje, jasna pravila igre, poglavito u regulatornom smislu vrlo su značajna za sve sudionike tržišta. Kako ta trgovce, tako i za opskrbljivače i distributere.
Neizvjesnost koju bi moglo izazivati ignoriranje težnji za promjenom Metodologije u kombinaciji s gotovo izvjesnom intervencijom Vlade u smislu zamrzavanja cijene, utječe na sve tržišne igrače. Zbog toga bi regulator, HERA, trebala žurno donijeti konkretni regulatorni okvir koji će anticipirati novonastalu situaciju kako bi tržišni igrači na vrijeme mogli poduzeti poslovne i financijske korake kojima će zaštititi svoje poslovanje, ali i osigurati sigurnu isporuku plina za krajnje kupce.
U protivnom, imat ćemo val nelikvidnosti i nesolventnosti, ali i proračunskih izdataka u smjeru sanacija gubitaka nekoliko javnih poduzeća, u prvome redu HEP-a.
