Ruska kompanija Zarubežnjeft namjerava se povući iz brodske Rafinerije nafte zbog velikih gubitaka i nemogućnosti da “stane na noge”, tvrde za RTVBN dobro upućeni izvori.
Prema izvorima bliskim upravi Rafinerije to je i bio razlog nedavnog sastanka predstavnika Zarubežnjefta s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom o namjeri kompanije izaći iz Rafinerije u Brodu. Službenih informacija o povlačenju ruske kompanije iz brodske rafinerije za sada nema, a njezin opstanak moguć je samo zahvaljujući podršci Zabružnjefta. Nakon sastanka upućeno je tek pripćenje kako su generalni direktor Zabružnjefta Sergej Kudrjaškov i Milorad Dodik ra razgovarali o “poslovnim rezultatima, proizvodnjom i planovima ove kompanije”.
Milorad Dodik je rekao kako je ova “kompanija od strateškog značaja za Republiku Srpsku, te da postoji zajednička želja za održavanjem i unapređenjem zajedničkih projekata”.
Inače, Zarubežnjeft je 15. ožujka dostavio pismo podrške koje će omogućiti rad tvrtke narednih godinu dana. Kako je stanje u brodskoj Rafineriji teško potvrđeno je i u izvještaju revizorske kuće KPMG koja je, kako je prenio portal Capital, upozorila da je i prošloj godini nastavljeno gomilanje gubitaka. Kratkoročne obaveze su premašile njezin obrtni kapital za 15 milijuna KM, prerada sirove nafte je u padu, a nastavak poslovanja ovisi o konstantnoj financijskoj podršci matične ruske tvrtke „Njeftegazinkor“.
Neovisna revizorska kuća KPMG navela je kako sumnjaju da je vrijednost nekretnina manja od prikazane. „Postoje indikacije da je nadoknadivi iznos nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme niži od njihove sadašnje neto vrijednosti koja iznosi 742,1 milijuna KM“, navodi se u izvještaju. Pored toga revizori su kazali da je gubitak Rafinerije nafte Brod u prošloj godini iznosio čak 71,5 milijuna KM, dok je akumulirani gubitak premašio 591 milijun maraka.
Dugoročne obaveze Rafinerije prema Poreznoj upravi RS na kraju prošle godine iznosile su 74,3 milijuna KM i odnose se na reprogramirane porezne obaveze za nenaplaćeni porez na promet, kao i neizmirene poreze i doprinose na primanja.
S naše strane granice postoji velik interes za ovu Rafineriju zbog ekoloških problema koji muče građane Slavonskog Broda. Naime, za razliku od Rafinerije u Sisku koja je 2006. godine napravila postrojenje za prikupljanje sumpora i time drastično smanjila zagađenje, rafinerija u Brodu to nikada nije učinila. Nekoliko je rješenja bilo na “stolu”. Jedno je izgradnja plinovoda do Broda kojim bi se omogućilo da rafinerija kao pogonsko gorivo koristi plin, a drugo je prihvaćanje obveze ruske kompanije za izgradnjom postrojenja za prikupljanje sumpora. Po tom scenariju, ruska bi se kompanija obvezala do puštanja u promet tog postrojenja rafinirati saudijsku naftu, koja je znatno siromašnija sumporom. Niti jedno od rješenja analitičari ne smatraju realnim. Plinovod je skup, a rafiniranje ruske nafte temelj je poslovnog modela Zabruženjefta u BIH.
