Matej Zovkić se konfrontira s projektom Krk Energy Hub

Investitori predvođeni kanadskim Pulsat Capitalom i BSH Grupom propustili su priliku javiti se na natječaje promotora i nositelja projekta gradnje LNG terminala na Krku, tvrtke LNG Hrvatska, na kojima su mogli iskazati interes za ulazak u taj projekt, rekao je u četvrtak Hini glasnogovornik LNG-a Hrvatska Matej Zovkić. Zovkić kaže kako stoga ne zna kako “netko ima razloga boriti se s Republikom Hrvatskom i Europskom komisijom” oko izgradnje LNG terminala na Krku.

Predstavnici grupe stranih investitora predvođenih kanadskim Pulsat Capitalom i BSH Grupom koji od Krka namjeravaju napraviti energetsko središte “Krk energy hub” vrijedno 4,7 milijardi eura i zaposliti 1800 ljudi, u četvrtak su poručili kako je kupovina zemljišta za tu namjenu pri kraju te su hrvatsku Vladu pozvali da podrži njihov projekt. Stvar je utoliko zanimljivija, jer hrvatska Vlada na istom mjestu, kroz tvrtku LNG Hrvatska namjerava graditi LNG terminal.

Strani investitori, međutim, ističu da država ne može graditi na tuđem zemljištu odnosno da preko tvrtke LNG Hrvatska planira graditi LNG terminal na tuđoj zemlji.

Zovkić podsjeća da je LNG Hrvatska nositelj projekta gradnje LNG terminala na Krku, koji je proglašen strateškim projektom za Republiku Hrvatsku, a na listu strateških projekata stavila ga je i Europska komisija te da je za terminal dobivena lokacijska dozvola.

Ističe i da je LNG Hrvatska provela natječaj za iskaz interesa za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala te da su interes iskazale renomirane kompanije iz cijelog svijeta iz LNG i plinskog biznisa, a posljednjega dana prošle godine zaključen je i javni poziv ulagačima za sudjelovanje u postupku odabira investitora za razvoj LNG terminala na Krku, na koji je stiglo sedam ponuda. LNG Hrvatska je pored toga, kaže Zovkić, dobila dozvolu HERA-e za upravljanje budućim terminalom. Sve su to procedure dogovorene i usuglašene s Europskom komisijom, koje podupire i SAD i zato čudi da se netko odlučuje za paralelnu gradnju, kaže Zovkić napominjući da se kanadski investitori nisu javili na spomenute natječaje.

Što se tiče samoga zemljišta, podsjeća da je odlukom Vlade lokacija na Krku odabrana kao najbolja za LNG terminal, a za nju je izrađena i studija utjecaja na okoliš. Dodaje da LNG Hrvatska u vezi zemljišta provodi redovite konzultacije s DUUDI-jem, Ministarstvom pravosuđa, stečajnom upraviteljicom Dina Petrokemije, Hypo bankom i drugim akterima te da kanadski investitori mogu postati njegovim vlasnicima jedino sudskim putem. Ujedno naglašava kako je Europska komisija više puta utvrdila da se procedure razvoja projekta LNG terminala na Krku provode uredno, što uključuje i procedure rješavanja pitanja zemljišta.

Današnji istup stranih investitora, kojima se pridružilo desetak iznimno jakih hrvatskih tvrtki, poput Končara, Tehnike, Dalekovoda, ali i Allianza i Zagrebačke banke, dolazi tri tjedna nakon što su prvi potpredsjednik vlade Tomislav Karamarko i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Hoyt Yee potvrdili da je projekt LNG terminala na Krku od strateškog interesa za hrvatsko-američku suradnju te da je Hrvatska odlučna pojačati pripreme za njegovu realizaciju.”Obostrano je zaključeno da je projekt LNG terminala na Krku od strateškog interesa za hrvatsko-američku gospodarsku suradnju”, priopćeno je iz Vlade nakon sastanka te je istaknuto kako je projekt LNG terminala za ukapljeni plin posebno značajan za energetsku sigurnost Hrvatske, kao i Europske unije.

Da Hrvatska namjerava završiti izgradnju plutajućeg LNG terminala u sjevernom Jadranu u 2018. godini, s početnim kapacitetom oko dvije milijarde prostornih metara plina godišnje, prije dva tjedna najavio je ministar gospodarstva Tomislav Panenić u intervjuu Reutersu. To, po njegovim riječima, ne znači odustajanje od kopnenog terminala, no u ovom trenutku smatra da se može osigurati stabilnost tržišta plutajućim terminalom.

Sredinom veljače, Europska komisija dala je podršku projektima koji unaprjeđuju pristup globalnom tržištu ukapljenog prirodnog plina, a na listi prioritetnih projekata koji su financirani iz Europske unije, nalaze se i dva projekta iz Hrvatske – LNG terminal na Krku i LNG tranzitni plinovod Zlobin – Slobodnica, koji su zajedno dobili više od 20 milijuna kuna.

Vlada Zorana Milanovića je gradnju LNG terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura, proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Za takve projekte je Zakonom o strateškim investicijskim projektima omogućeno da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet.

Procijenjena vrijednost LNG-a na Krku je 600 milijuna eura, a uz plinovode i kompresorske stanice premašuje i milijardu eura. LNG terminal uvršten je i na listu Europske strategije energetske sigurnosti. Iz tvrtke LNG Hrvatska su ranije je objavljeno kako očekuju da će gradnja terminala početi sredinom 2016. godine te da će trajati tri godine.

Hrvatska godišnje troši oko 2,7 milijardi prostornih metara plina, dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijardi prostornih metara. Stoga bi on, uz opskrbu Hrvatske, trebao služiti i dobavi plina za zemlje regije i EU-a.

You may also like