Zagreb – Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) realno je u zadnjem tromjesečju 2014. na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto, a najpozitivniji doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji, kazao je u petak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof na objavi prve procjene BDP-a za četvrti kvartal te prve preliminarne procjene za cijelu 2014. godinu, u kojoj je BDP realno pao za 0,4 posto.
Prve procjene tako pokazuju prvo pozitivno kretanje BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine nakon 12 uzastopnih tromjesečja minusa. Posljednji su put podaci o BDP-u bili pozitivni u trećem tromjesečju 2011. godine, istaknuo je Krištof. Prema proizvodnoj metodi, promatrano prema djelatnostima, najveći pozitivni doprinos rastu BDP-a u četvrtom kvartalu lani ostvaren je u djelatnosti industrije, i to konkretno u prerađivačkoj industriji, koja je ostvarila najveću stopu rasta bruto dodane vrijednosti, od 5,2 posto. Slijedi trgovina i prijevoz, koji su ostvarili rast od 1,1 posto, pri čemu je Krištof naglasio kako je “zanimljivo da je prijevoz nakon dosta dugo vremena pozitivan, a transport je zapravo jedan od prvih indikatora nekog boljeg stanja u gospodarstvu”.
Istodobno, najveći negativni doprinos i dalje dolazi od građevinarstva, koje je u četvrtom tromjesečju palo za 4,9 posto. No, kazao je Krištof, u tom je razdoblju “zabilježen pozitivan trend u djelatnosti zgradarstva, odnosno prvi put imamo pozitivu u izgradnji zgrada nakon dugo vremena”. Drugi najnegativniji doprinos ostvaren je u financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja, gdje je iskazan pad od 1 posto, što Krištof tumači relativno slabim rezultatima osiguravajućih društava. Prema rashodnoj metodi, pak, najpozitivniji doprinos rastu BDP-a u prošlom kvartalu došao je od izvoza roba i usluga (za 4,5 posto), i to prvenstveno od izvoz roba (rast od 5,8 posto), a slijedi ga izvoz usluga (rast od 3,6 posto), uz istodobni manji uvoz usluga (pad za 8,3 posto), rekao je Krištof.
Najnegativniji je, pak, smanjenje investicija u fiksni kapital za 3,7 posto, dok je osobna potrošnja u minusu od 0,6 posto, a potrošnja države od 0,5 posto. Krištof je pritom naglasio kako je “doprinos domaće potražnje i dalje negativan, unatoč oporavku u djelatnosti trgovine, koji je naročito bio izražen u prosincu. Tako je na razini cijelog kvartala domaća potražnja i dalje zapravo bila relativno slaba”. Domaća je potražnja, naime, u promatranom kvartalu imala negativni doprinos kretanju BDP-a od 1,7 postotnih bodova, dok je istovremeno doprinos neto inozemne potražnje bio značajno pozitivan, i to čak 2 postotna boda. DZS je u objavio i izračun kretanja BDP-a učetvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na prethodni kvartal i tu je iskazana stopa rasta od 0,05 posto, a Krištof je naglasio kako je “i u prethodnom tromjesečju zabilježena stopa rasta, dakle imamo dva vrlo sramežljiva uzastopna kvartala rasta BDP-a”. Također, objavljeni su i sezonski prilagođeni podaci, koji iz pokazatelja isključuju razne sezonske učinke te tako podatke za različite ekonomije unutar EU čine usporedivima.
Prema tim podacima, realni rast hrvatskog BDP-a u četvrtom tromjesečju lani iznosi 0,4 posto. Krištof pritom naglašava da je po sezonski prilagođenim podacima hrvatski BDP pozitivnu stopu rasta ostvario nakon minusa tijekom čak 24 kvartala, odnosno od trećeg tromjesečja 2008., uz izuzetak drugog kvartala 2011., kada je iskazana nulta stopa. Cijela EU posljednja tri kvartala bilježi rast BDP-a po stopi od oko 1,3 posto, a usporedba Hrvatske s ostalim zemljama članicama EU, pokazuje da su u zadnja tri mjeseca lani slabije rasli samo Cipar (-0,19 posto), Italija (-0,3 posto), Finska (-0,1 posto), Austrija (0,0 posto) i Francuska (+0,2), dok su predvodnici rasta u tom kvartalu bile Mađarska (+3,4 posto), Poljska (+3,1 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (+2,7 posto).
