“Ne samo da je Hrvatska pri vrhu, nego je na prvom mjestu po udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u. Mi smo na razini od oko 13 posto BDP-a, a prosjek EU je nešto niži od 9 posto” naveo je. No, odbio je tumačenja o natprosječnoj opterećenosti rada, odnosno dohotka, posebno kada je riječ o doprinosima iz plaće i na plaću. Ističe da je Hrvatska po udjelu prihoda od socijalnih doprinosa u BDP-u na sredini ljestvice zemalja EU, a po oporezivanju dohotka i bogatstva na 25. ili 26. mjestu.
Detaljno je prezentirao dosadašnje poteze Vlade na polju porezne reforme zaključivši kako je 2016. i 207., kada sumira sve, bilo je nešto manje od 4 milijarde poreznog rasterećenja, ističući kako su prihodi od poreza na dobit, doduše ne samo kao efekt porezne reforme, ali dijelom i zbog toga, povećani za 17 posto. Ministar ističe kako je efekt porezne reforme bio i povećanje neto plaća kod većine poslodavaca, potrošnje i investicija, no naglašava kako se ne smije zaboraviti da se poreznu reformu ne smije gledati izvan konteksta javnih financija. “Puno smo napravili u ove dvije godine. Javni dug pada, izišli smo iz procedure prekomjernog deficita, a povećan nam je i rejting. Ako bismo ugrozili situaciju javnih financija, vratili bismo se na sam početak”, upozorava Marić, za Poslovni dnevnik.
Zbog toga inzistira da na rashodovnoj strani proračuna postoji čvrsta kontrola, da se troši racionalno, efikasno i transparentno, a da se sav višak prihoda usmjeri u smanjivanje javnog duga i daljnje porezno rasterećenje. “U ovom trenutku potrebe za rebalansom proračuna nema”, kaže i dodaje kako Vlada inzistira na odgovornom i racionalnom planiranju proračuna, a posljedica svega je, da na kraju godine možemo konstatirati da smo ostali u okviru limita državne potrošnje koji smo si sami zadali .
“Višak prihoda pretvaramo u korekciju deficita, odnosno suficita koji je lani ostvaren na više, a javnog duga na niže”, poručio je.
O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT. Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada umjesto o smanjenju PDV-a radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća, koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.
“Stvari se u Hrvatskoj u zadnje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od ogromne nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izraženi emigracijski tijekovi, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na zapadu”, upozorio je Branko Grčić.
Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se tranije događalo.
“Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća”, kazao je Sever.
Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama, budući da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto. “A takva plaća nema ni potrošački, a kamo li razvojni potencijal”, ističe Sever.
Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnuu u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje. “Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta”, kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe Smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih. “Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a”, rekla je Švaljek.
Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na zapadu, zbog kojih gobimo mlade stručnjake. “Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže 15 do 20 tisuća kuna neto, a arument su im plaće koje bi dobili na zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju”, kazao je Barišić.
S obzirom da bi smanjenje PDV-a za jedan postotni bod prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo stajati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.
Sandra Švaljek predlaže tako da se umjesto rasterećenja potrošnje taj novac usmjeri u mirovinski sustav. “S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup”, upitala je Švaljek, a donosi Poslovni dnevnik.
Saborska oporba koristi izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima za kritiku najavljene mirovinske reforme.
“Sprema nam se afera teška 100 milijardi kuna, oni ‘borgovci’ su mala djeca za ovo što se događa, a ministra nema tu”, ustvrdio je HSS-ov Krešo Beljak koji je, kao i ostatak oporbe, nezadovoljan što na saborskoj raspravi nije bilo ministra Marka Pavića.
Državnu tajnicu uvjerava kako ju je ministar ostavio na vjetrometini da “brani jednu suludu ideju”. “Možda nije suluda za ministra, ali radi se o tome da je država bankrotirala i da sa tih 100 milijardi, fiktivnih ili nefiktivnih, namjeravaju popraviti bilance kako bi se stekli uvjeti da se ponovno zadužimo”, tvrdi Beljak. SDP-ovi zastupnici ocijenili su da je u najavama mirovinske reforme premijer Andrej Plenković potrošio ministra Pavića, odnosno “gurnuo ga da izgori”.
Najaviti građanima da će uzeti 90 milijardi njihovih kuna, koje su štedjeli već 16-17 godina, pa tko to smije, pita se Gordan Maras i vladajuće proziva zbog trenutka rasprave. “Sakrili ste krađu veću od privatizacijske iza sinoćnje veličanstvene pobjede naših reprezentativaca”, tvrdi. Saša Đujić optužio je pak HDZ da po drugi puta u 25 godina pokušava opljačkati hrvatske umirovljenika.
Peđa Grbin (SDP) i Ivan Lovrinović (PH) pozivaju Vladu da povuče zakonske izmjene.
Napravite posao kako treba, ako to niste u stanju povucite se, poručuje Grbin vladajućima te ustrajava da iza svih najava koje je o mirovinskoj reformi dao Pavić zapravo stoji Plenković. Stoji iza ucjene – dobit ćete dodatak na mirovinu, ali samo ako svoju ušteđevinu prepustite državi, kaže zastupnik.
Povucite prijedlog izmjena za jesen, a neka Predsjedništvo Sabora sazove plenarnu sjednicu o reformi sa stručnjacima da javnost čuje o čemu se radi, predlaže Lovrinović. Branimir Bunjac (ŽZ) objašnjava što je sporno sa obveznim mirovinskim fondovima – to što se država odrekla 90 milijardi kuna u korist banaka, koje putem fondova tim novcem raspolažu kako žele, isključivo u svoju korist, bez ikakvog rizika. Uvođenjem obveznih mirovinskih stupova, tvrdi, pokradeni su hrvatska država, građani i budući umirovljenici.
Bačić: Diletantski igrokaz i cendranje oporbe
Zastupnici HDZ-a podržavaju predloženi zakon i reforme koje najavljuje Vlada, a šef Kluba HDZ-a Branko Bačić kritizirao je jutrošnje oporbeno ustrajavanje na stankama. “Diletanstki igrokaz oporbe” pokazuje izostanak bilo kakve vizije i znanja o budućnosti mirovinskog sustva i potrebi njegove refome, kaže Bačić.
Osvrnuo se i na “cendranje” oporbenih klubova što na raspravi nije bilo ministra Pavića. Ovdje se ne radi o mirovinskoj reformi, kad se o njoj na jesen bude raspravljalo ministar će biti nazočan, poručio im je. Naglasio je da mirovinska reforma mora učiniti održivim mirovinski sustav, jer se godišnje se iz proračuna za isplatu mirovina izdvaja 17 milijardi kuna. Ako tu reformu ne provedeno, građani koji su 2002. bili mlađi od 40 godina imat će mirovine za 500 kuna manje od onih koji su sada u mirovini, a imali su istu prosječnu plaću, naglasio je Bačić.
Pavić će predstaviti mirovinsku reformu
Oporbene prozivke odlučno odbacuje i državna tajnica Burić, tvrdi kako su ciljevi zakona jačanje mirovinskih fondova na tržištu kapitala i zaštita članova obveznih mirovinskih fondova. Najavila je da će ministar Pavić predstaviti reformske mjere, a predmetni zakon, kaže, to nije.
Bez reformi naš mirovinski sustav nije dugoročno održiv, kaže Burić i navodi kako su održivost sustava i primjerenost mirovina razlozi za pokretanje mirovinske reforme. Mirovine su sigurne, na vrijeme se isplaćuju i isplaćivat će se, ali promjene su nužne, rekla je državna tajnica. Plan je da se u rujnu paket reformskih zakona uputi u Vladinu proceduru, da ide u dva čitanja i da se održe dva GSV-a. Trenutno imamo 1, 23 milijuna umirovljenika i 1, 51 milijuna radnika, omjer je 1 prema 1, 23 što je dugoročno neodrživo, zaključila je Burić.
