Marić: Fondovi EU za jači gospodarski rast

Financijski instrumenti i sredstva iz EU-ovih fondova, uz jačanje suradnje HBOR-a, HAMAG-a i komercijalnih banaka, mogu potaknuti jači gospodarski rast i suzbiti rizike, poručio je u utorak ministar financija Zdravko Marić na završnom panelu konferencije “Krediti i gospodarski rast”.

“Postoje sredstva za sufinanciranje kamata, pa da budu niže i za male i za srednje poduzetnike kojima to sada nedostaje, a država je tu da pojednostavi što može i mislim da je to svima u interesu”, kazao je Marić na panelu na kojemu su uz njega sudjelovali predsjednici uprava Privredne banke Zagreb (PBZ) i Zagrebačke banke (ZABA) Božo Prka i Miljenko Živaljić, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja i dopredsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Šimić, voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Carlos Pinerua te predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Na opasku iz rasprave da vlada nije ambiciozna pri postavljanju projekcija rasta za iduće godine, Marić je odgovorio da su Vladine projekcije realne i ostvarive te kako očekuje i njihovo prebacivanje. Suradnju i susrete s bankarima opisao je vrlo profesionalnom, korektnom i dobrom, a zadovoljan je i kako su krenuli razgovori sa Svjetskom bankom. Kaže kako su za Vladom dva i pol mjeseca uhodavanja te vjeruje da će ona funkcionirati kao jedinstveno tijelo, bez odgađanja i nestabilnosti koje bi mogle narušiti odnose s bankarima i poduzetnicima.

Marić je kazao i da se “funkcije ministra nije uhvatio s nekakvim utopističkim idejama da će se problemi moći riješiti preko noći, ali je sigurno da treba pročistiti i umanjiti prepreke i barijere”. Dotičući se problema kadrova u javnom sektoru, kazao je kako ne može biti posve zadovoljan, ali i upozorio da kvaliteta ovisi i o plaćama i nagrađivanju. “Ne bi mi bilo jednostavno nekoga od vas iz publike pozvati da radi u Ministarstvu gdje ima stvarno dosta izazova, jer stručnjake od toga odvraćaju i detalji poput plaće i objave imovinske kartice, tako da radimo s ovim što imamo”, kazao je Marić.

Pitanje kadrova, kapaciteta i kvalitete menadžmenta na panelu je otvorio Emil Tedeschi kazavši da je u tome najveći problem u zemlji, kao i u slabom privatnom sektoru. “Treba nam dijalog, naravno, ali dok god nemamo ambicioznu i obrazovanu upravljačku strukturu ništa neće biti ni u javnom ni u privatnom sektoru, tim više što sada imamo i određenih smjena generacija što također smanjuje aktivnosti u privatnom sektoru, uz istodobni nastavak političkog kadroviranja u državnom sektoru i poduzećima u državnom vlasništvu gdje također nema pravih aktivnosti”, ocijenio je Tedeschi.

Vladi je preporučio izbor kadrova po stručnosti, koje, kako je rekao, treba tržišno platiti, a ne zagovarati niske plaće. Predsjednica HUP-a Gordana Deranja smatra da Vlada treba hitno krenuti s jačanjem konkurentnosti realnog sektora, za što je predložila tri, po njezinom mišljenju brzo ostvariva koraka – ukidanje parafiskalnih nameta, snižavanje bankovnih kamata ne samo za velike, za koje su na povijesno niskih 2 do 4 posto, nego i za male i srednje poduzetnike, te donošenje zakona o javnoj nabavi, jer se tu, kako je ocijenila, puno gubi iz proračuna.

Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka kazao je pak da u Hrvatskoj za jači gospodarski rast rješenja treba tražiti u zajedništvu bankarskog, financijskog i realnog sektora te fiskalne i državne vlasti. Potezi koje zagovara su porezna i druga rasterećenja i jačanje poduzetničke klime. U protivnom će se, kako kaže, nastaviti situacija nekonkurentnog makro i mikro okruženja, a rast BDP-a neće dolaziti od privatnih nego državnih investicija.

I predsjednik Uprave ZABA-e Miljenko Živaljić ocjenjuje da je rast BDP-a potaknut, ali nedovoljan, te da možda treba činiti više jer sada ima kapitala, a kriza je prošla. Podržava rast kreditnih aktivnosti, iako upozorava da je stanovništvo još oprezno.

You may also like