Maras: Most provodi Lex Boris Vujčić

Iako se saborska oporba u srijedu načelno složila s Mostovim prijedlogom da Državna revizija nadzire Hrvatsku narodnu banku (HNB) te da se glasuje o izvješću središnje banke, koju su neki nazivali i “grešnom ustanovom”, SDP-ovci su ipak zamjerili Mostu da predlaže “Lex Boris Vujčić” kako bi se obračunali s guvernerom HNB-a.

“Ovo je još jedan od Mostovih zakona s imenom i prezimenom i mislim da ga možemo slobodno nazvati ‘Lex Boris Vujčić’, jer nije poanta da se poboljša učinkovitost rada HNB-a, nego kolege iz Mosta i HDZ-a beskrajno iritira lik i djelo guvernera Borisa Vujčića”, poručio je SDP-ovac Tomislav Saucha. Primjetio je, međutim, da kada je tog istog guvernera bivši premijer Tihomir Orešković vodio u njemački Kitzbühel, vladajući nisu imali nikakve primjedbe.

Iako je njegov stranački kolega Gordan Maras poručio kako će podržati zakonske izmjene, zabrinut je, kaže, jer Most s jedne strane predlaže dobar zakon koji ide za većom transparentnošću HNB-a, dok sa druge strane izmjenama Zakona o porezu na dohodak tim istim ljudima u HNB-u dižu plaće do najviših u Hrvatskoj. “Plaće više neće tamo biti 32 ili 33 tisuće kuna, nego će s izmjenama poreza na dohodak, tzv. narodnim rječnikom ‘Superhik reformom’ koja otima siromašnima i daje bogatima, plaće u HNB-ovu Savjetu skočiti za 3 do 4 tisuće kuna”, rekao je Maras.

Mostov prijedlog izmjena Zakona o HNB-u u prvom čitanju predstavio je Tomislav Panenić. “Državna revizija svakako može izvršiti nadzor operativnog poslovanja središnje banke, te utvrditi zašto HNB primjerice po zaposleniku ima godišnje 135 tisuća kuna materijalnih troškova, dok primjerice taj isti Državni ured za reviziju ima troškove od 20 tisuća kuna po zaposleniku te će po tome oni sigurno moći dati kvalitetne preporuke”, pojašnjavao je Panenić.

Istaknuo je kako ‘mostovce’ zanima i putuje li guverner previše, jesu li putovanja preplaćena, troši li HNB desetke milijuna kuna na materijalne troškove. “Sve su to pitanja na koja tražimo odgovor, i mi i cjelokupna javnost. Rad HNB nesporno je tema od interesa za javnost, pa se u Saboru već raspravljalo o financijskom izvještaju HNB-a i navodnom luksuzu koji uživaju njezini čelnici i djelatnici. S pravom se postavlja pitanje što će ovaj cijenjeni dom reći javnosti kada se u medijima npr. pojavi informacija kao što je bilo da je HNB na zaposlenike u uvjetima krize 2010. utrošio 38 milijuna kuna od čega se spominjalo saune, masaže, tenis, teretane, skvoš i slično, pa se sljedeći dan objavljuje da je guverner srezao troškove”, rekao je Panenić.

SDSS-ov Milorad Pupovac na to je uzvratio Paneniću kako Mostova zastupnika brine koliko je u HNB-u potrošeno na putovanja, a ne kakva je monetarna politika. “Kolegu Panenića brine, kao što brine i sve nas, je li neovisna revizija dovoljno neovisna, a ne brine ga da li je naša monetarna politika neovisna i u kojoj mjeri i koliko je komplementarna sa potrebama našeg gospodarstva, našeg društva općenito”, rekao je Pupovac. Upozorio je i kako pitanja monetarno-kreditne politike Sabor nikada nije raspravljao, što je kod Ivana Pernara (Živi zid) izazvalo pohvale na Pupovčev račun.

“Od jednog srpskog predstavnika mogle su se čuti poruke kakve se, nažalost, ne čuju od hrvatskih predstavnika. Od osobe koju se po medijima prikazivalo kao izdajnika, četnika i svih drugih epiteta, gospodin Pupovac je pokazao svojim riječima da je veći domoljub nego 90 posto ljudi koji sjede u ovom Saboru. Pitanje monetarnog suvereniteta, bez kojeg naša zemlja uopće nije suverena država, gospodin Pupovac je dotaknuo i time stao na prag obrane suvereniteta naše zemlje. Gospodin Pupovac ovim je govorom zaslužio moje poštovanje i divljenje”, rekao je Pernar.

‘Mostovac’ Nikola Grmoja na kritike je odgovorio kako je Mostov prijedlog zakona “izvrsna prilika da se otvori tema monetarne politike, odnosno odnosa monetarne i fiskalne politike”. “Osim toga, ovaj prijedlog zakona predviđa i glasovanje o izvješću HNB-a, što će također otvoriti raspravu, a ako ništa, poslat će mišljenje ovog visokog doma ako bude negativno. To će biti jedna svojevrsna poruka kakva se monetarna politika vodi”, rekao je Grmoja.

Za SDP-ovca Marasa bilo bi posve moralno da se, bez obzira na ono što piše u zakonu, ne podrži li Sabor izvješće, vodstvo HNB-a “zahvali i kaže imenujte nove ljude”.

Goran Aleksić (Promijenimo Hrvatsku) za HNB je rekao kako je “vrlo grešna ustanova”. “Nedostaju zakonske odredbe o građanskom nadzoru HNB-a, koji je važan zbog zaštite potrošača jer se u HNB-u u ovom trenutku nitko ne bavi ozbiljno zaštitom potrošača. Treba oformiti Vijeće za građanski nadzor HNB-a te HNB-u naložiti da u provođenju cilja održanja stabilnosti cijena prednost da mjerama koje potiču punu zaposlenost”, rekao je Aleksić.

Smatra i kako bi u Savjet HNB-a trebao ući jedan ili dva predstavnika udruga koji su se istaknuli u zaštiti potrošača. SDP-ovac Boris Lalovac predložio je, pak, da se Savjet HNB-a pojača članovima saborskog Odbora za financije ili da se pri Saboru oformi Odbor za monetarnu politiku.

You may also like

0 comments