Manje od polovine globalnog stanovništva koristi internet

U svijetu će do kraja ove godine 3,5 milijardi ljudi koristiti internet, što je 48 posto svjetskog stanovništva i oko 300 milijuna više nego prošle godine, ali još uvijek 3,9 milijardi ljudi ili oko 52 posto svjetskog stanovnika nema pristup mreži, što stvara ‘globalni digitalni jaz’, poručili su ITU i UN-ova komisija za broadband.

Te prognoze i poruke ITU-a (International Telecomunication Union – Međunarodna telekomunikacijska unija) te UN-ove komisije za broadband ili širokopojasni pristup objavljene su krajem prošlog tjedna s porukom da razvoj broadbanda pridonosi održivom razvoju u svijetu.

“Broadband tehnologije mogu biti snažan poticaj razvoju brojnih društvenih i gospodarskih djelatnosti, ali to traži udružena ulaganja javnog i privatnog sektora u pristup, vještine i obrazovanje”, poručuju iz te UN-ove komisije upozoravjaući da se “pristup internetu približava zasićenju u bogatijim i razvijenijim zemljama, no povezanost i dalje ne napreduje dovoljno brzo da pomogne premostiti razlike u područjima poput obrazovanja i zdravstva u siromašnim dijelovima svijeta, gdje se internet i najmanje koristi”.

Osim globalnog korištenja, podaci ITU-a i UN-ove komsije pokazuju i da se i ove godine nastavio trend da su prvih deset zemalja po korištenju interneta u domaćinstvima u Aziji i na srednjem Istoku, pri čemu je Južna Koreja prva u svijetu s 99 posto domaćinstava priključenih na internet.

Slijede Katar, s 96 posto, i Ujedinjeni Arapski Emirati, s 95 posto, dok je Island prvi među zemljama koje imaju najveći postotak stanovnika-osoba koje koriste internet, njih 98,2 posto. Iza Islanda su Luksemburg, Nizozemska, Andora i Danska, u kojima internet koristi oko 97 posto stanovnika.

U korištenju fiksnih širokopojasnih priključaka na internet zemlje-lideri su Monako i Švicarska, s penetracijom od oko 45 posto u tom segmentu ili s više od 47 pretplata na sto stanovnika.

Najveći postotak aktivnih mobilnih širokopojasnih priključaka odnosno pretplata, 144 na 100 ljudi, ima pak Finska, koju slijede Singapur (142) i Kuvajt (139), a prema podacima ITU-a, u azijsko-pacifičkoj regiji nalazi se 1,7 milijardi ili 48 posto od ukupnog broja mobilnih širokopojasnih pretplata u svijetu.

U obje Amerike ih je 778 milijuna, u Europi 483 milijuna, u Africi 280 milijuna, u arapskim zemljama 185 milijuna, a u Rusiji i ostalim zemljama ZND-a 150 milijuna.

S fiksnim broadband pretplatama situacija je nešto ‘slabija’, te ih je u regiji Azije-Pacifika 49 posto od ukupnog broja u svijetu ili 432 milijuna, u Europi ih je 199 milijuna, Amerikama 188 milijuna, u ZND 43 milijuna, a najmanje 19 milijuna u arapskim zemljama i 6,4 milijuna u Africi.

Iz ITU-a i UN-ove komisije ističu i da je ove godine znatno porastao i broj gospodarstava u kojima je više od 50 posto stanovništva online, na 91 sa 79 iz prošle godine. No, za razliku od 2014. i 2015., kada su u prvih deset gospodarstva redom bili iz Europe, ove godine na sedmo mjesto se ‘probio’ Bahrein, a na deveto Japan.

Zanimljivim drže što je Indija ove godine postala drugo najveće internet tržište s 333 milijuna korisnika, čime je, kako navode, i preuzela to drugo mjesto od SAD-a, dok je na prvom opet Kina u kojoj je 721 milijun korisnika interneta.

Velikim napretkom označili su stvaranje nacionalnih broadband planova koje sada u svijetu ima 151 zemlja, za razliku od njih 102 u 2010., kao i to što širokopojasnu vezu na globalnoj razini sada ima 52 posto kućanstava, pri čemu u razvijenom svijetu to ima 84 posto kućanstava, dok je u zemljama u razvoju također prisutan porast, sa lanjskih 38 posto kućanstava na 41 posto u ovoj godini. Najveći optimizam vidi pak u segmentu mobilnog broadbanda jer već 165 zemalja sada imaju brze 4G mreže.

You may also like

0 comments