Analizom rezultata istraživanja utvrđeno je kako sudionici ne znaju uspješno prepoznati ponašanja specifična za mobing te se iz tog rezultata da zaključiti da se takva ponašanja događaju češće nego što su oni to u mogućnosti identificirati. Samo je 12,4% ispitanika točno objasnilo definiciju mobinga. Među ponašanjima koje ispitanici vide svojstvenim mobingu su zasluge koje se pripisuju drugome, nerealno loša procjena njihova rada, novi zadaci koje dobivaju u posljednji trenutak i bez uputa kao i rokovi koje je nemoguće ispoštovati.
„Istraživanje je pokazalo kako najčešći fizički problemi u vezi s mobingom su umor, glavobolje te bolovi u leđima, a ispitanici se zbog njih najčešće ne javljaju svom liječniku. Kod mobinga, osim psihološkog nasilja, ključni su elementi učestalost i dugotrajnost te nemogućnost žrtve da se obrani. Ispitanike smo pitali i o poznavanju zakonskih odredbi o zaštiti dostojanstva te smo došli do zaključka kako su muški ispitanici bolje upoznati sa zakonskim odredbama o stresu na radnom mjestu od ženskih ispitanika“, kazala je predsjednica Sindikata naftnog gospodarstva ukazujući na važnost edukacije radnika o prepoznavanju zlostavljanja na radnom mjestu kako bi se mogli pravodobno zaštititi.
Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. U mobing ulazi širok spektar ponašanja, sve od pripisivanja zasluga drugim ljudima, isključivanja iz važnih sastanaka i ogovaranja, do ozbiljnih fizičkih napada kao što je seksualno zlostavljanje. Takvo će se ponašanje smatrati mobingom ako se pojavljuje najmanje jedan put tjedno u trajanju od najmanje šest mjeseci.
