Nakon trosatnog sastanka u središnjici Mosta u petak su predstavnici Mosta, HDZ-a i SDP-a pred novinare izašli zadovoljni ispregovaranim temama o reformama koje treba provesti u predstojećem razdoblju, a nastavak razgovora, kako je najavljeno, trebao bi uslijediti u subotu i nedjelju.
“Ja sam po prirodi uvijek optimističan, a ovo danas je bilo skroz dobro. Odradili smo raspravu o onim pitanjima koja su na bilo koji način ostala sporna u ranijim razgovorima. U područjima fiskalne i monetarne politike, u području zaštite okoliša, poljoprivrede, a druga područja nastavljamo sutra raditi. Sve što smo danas radili smo potpuno uskladili, i s HDZ-om”, rekao je novinarima SDP-ovac Branko Grčić. Na pitanje je li mu prihvatljiva tripartitna Vlada Grčić je odgovorio potvrdno. Upitan o prijedlogu SDP-ova mandatara, o čemu bi se trebalo razgovarati na večerašnjem sastanku triju strana, Grčić je rekao kako je inicijalni prijedlog koalicije Hrvatska raste Božo Petrov. “To je naš predsjednik Zoran Milanović jasno, javno izrekao, a ako do toga ne dođe, vjerojatno će biti alternativnih prijedloga”, kaže Grčić, koji nije rekao tko će iz SDP-a doći na večerašnji sastanak.
I HDZ-ova Ivana Maletić zadovoljna je razgovorima. “Ovo je i dalje bio programski razgovor, nastavak na programske sastanke koje smo imali do sada, a u večernjim satima bit će daljnji razgovori o svemu ostalom. Mi smo vrlo zadovoljni ovim dijelom dogovora oko programa”, rekla je Maletić.
Upitana o mogućnosti tripartitne Vlade odgovorila je da će se vidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Na pitanje koliko je Petrov kao mandatar prihvatljiv HDZ-u Maletić je rekla da su to pitanja za neke druge razine. “Mi smo se ovdje sastali oko programa, reformi, razvojnih programa za Hrvatsku, to je bila tema. Razgovarali smo o javnoj upravi, jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave, poljoprivreda je pitanje broj jedan, svi smo se usuglasili da je to najvažnija grana u koju moramo dalje ulagati, o zaštiti okoliša”, kazala je novinarima Maletić. “O puno stvari smo razgovarali, a vjerojatno ćemo se dogovoriti oko nekih stvari, a hoćemo li oko svih, to ćemo vidjeti”, rekao je njezin stranački kolega Željko Reiner. Upitan hoće li svi skupa formirati Vladu Reiner je uzvratio: “Mi ćemo razgovarati kao i do sada”.
Najrječitija je bila saborska zastupnica Mosta Ines Strenja Linić koja je ustvrdila kako je započeta “jedna sasvim nova priča”. “Došli smo do trenutka kada smo sve tri strane sjele sa reformama o kojima smo pričali tijekom pregovora. Jako sam zadovoljna načinom na koji smo danas uspjeli raspraviti i praktički se usuglasiti i oko prijepora. Našli smo se negdje na sredini i bio je to zbilja ugodan razgovor”, rekla je Strenja Linić.
Sljedeća godina je, kaže, izuzetno teška i u 2016. će svi morati staviti glave na kup i pronaći rješenja. “Rješenja ima, pogotovo zato što vidimo da su i jedna i druga strana spremne staviti na stranu neke ideologije, i prvi put zajednički postaviti jasne ciljeve kako Hrvatsku izvesti iz krize”, uvjerena je. Na kraju razgovora su se, kaže, svi složili oko svega. “Kompletan prijedlog naših reformi dobit ćete u 10-tak točaka nakon što sutra još o nekoliko sektora popričamo”, poručila je. Kada je riječ o reformama i regionalnom preustroju, te hoće li se zvati županije ili ne, Strenja Linić kaže da je potrebna analiza postojećeg stanja. “Treba jedna jedinstvena srategija i analiza postojećeg stanja, zajednički smo se oko toga složili, i nakon toga treba reći jesu li županije i ovaj broj optimalan, treba li ih biti manje, trebaju li biti regije i koji će to biti broj, to ćemo zajednički dogovoriti i oko toga smo se složili”, dodala je.
Postojat će jasni kriteriji hoće li neke županije biti ili ih neće biti ili će se smanjiti broj ili će ostati naziv županija što je povijesni naziv ili će se zvati regije, pojašnjavala je Linić Strenja. Na upit je li se HDZ suglasio oko županija odgovorila je kako je HDZ pristao sjesti i razgovarati. “HDZ je pristao da sjednemo i mi smo se suglasili da ćemo prvenstveno napraviti analizu da postoje neki jasni kriteriji zašto ćemo smanjivati određeni broj županija i koliki će biti broj regija, a nakon toga ćemo donijeti odluku o tome, isto kao što se tiče gradova. Znači, ne mora biti broj stanovnika nego i fiskalni kapacitet te jedinice lokalne samouprave. To je na neki način prijedlog obje strane i mi smo s tim suglasni”, kazala je.
