Državni zavod za statistiku objavio je u petak, 26. veljače 2016., prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. kao i za cijelu 2015. Realni rast BDP-a u četvrtom tromjesečju 2015. iznosio je 1,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je sezonski prilagođeni rast BDP-a iznosio 2,0%. Ostvarena stopa rasta manja je od prethodnog tromjesečja, kada je iznosila 2,8%, odnosno 2,7% prema sezonski prilagođenim podacima.
Promatrajući doprinos pojedinih djelatnosti bruto dodanoj vrijednosti, rast se temelji samo na tri od deset djelatnosti, prerađivačkoj industriji, trgovini i turizmu, te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Ostale djelatnosti bilježe tek neznatni rast ili čak pad što je slučaj s građevinarstvom. Pritom je važno istaknuti da je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj na vrlo niskim razinama u kontekstu novih država članica Europske Unije. Hrvatska je s rastom industrijske proizvodnje od 2,6%, zajedno s Bugarskom, nakon Estonije, na dnu ljestvice među novim državama članicama. Međutim, istodobno, izvoz roba je dao najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2015. što upućuje na činjenicu da se hrvatski izvoz velikim dijelom temelji upravo na izvozu roba inozemnog podrijetla. Kada promatramo izvoz i uvoz roba i usluga, onda je važno istaknuti kako već drugo tromjesečje uvoz raste brže od izvoza.
U usporedbi s deset novih država članica Europske unije, Hrvatska je na samom dnu po stopama rasta BDP-a. Prema raspoloživim podacima Eurostata o sezonski prilagođenom rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2015., lošija od Hrvatske je jedino Estonija, koja je ostvarila stopu rasta od 0,9 posto, ali i znatno veći rast u prethodnim godinama.
Godišnji realni rast BDP-a u Hrvatskoj je u 2015. godini bio 1,6% u odnosu na 2014. godinu. Ostvarena stopa rasta slabija je od očekivanja, budući da je Europska komisija nedavno prema zadnjoj Zimskoj ekonomskoj prognozi predviđala stopu rasta od 1,8 posto u 2015. I prema godišnjim podacima o rastu BDP-a, Hrvatska se, nakon Estonije, nalazi na samom dnu u usporedbi s novim državama članicama Europske unije. Države članice poput Češke, Rumunjske, Slovačke i Poljske ostvarile su rast od 3,6 do 4,4 posto BDP-a.
