Maletić: EU fondovi nisu vidljivi u svakodnevnom životu

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić (HDZ) kazala je u petak u Osijeku kako Hrvatskoj do 2020. godine na raspolaganju stoji 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, a očekuje da će ove godine biti više natječaja i da će EU fondovi napokon postati vidljivi u svakodnevnom životu.

Na okruglom stolu u povodu objave knjige “EU projekti – od ideje do realizacije”, u čijoj je izradi sudjelovala kao urednica te jedan od autora, Maletić je istaknula kako je Hrvatska, u razdoblju od 2007. do 2013. godine, iskoristila svega 62 posto predviđenih europskih sredstava, ocijenivši kako je “u protekle četiri godine napravljeno jako malo”.

S obzirom na to da smo već u trećoj godini proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. godine, upozorila je kako je i dalje ugovoreno malo sredstava, te da za novu vladu tek predstoji posao pripremanja i ugovaranja projekata, kako bi se europskim novcem pomoglo investicijama, gospodarskom rastu i razvoju.

Smatra kako bi godišnje morali ugovarati barem dvije milijarde eura, ali da u tome jako kasnimo, jer je 2014. godine ugovoreno svega 450 milijuna eura, a plan tadašnje vlade bio je 1,1 milijarda eura, pa je i taj plan, koji nije bio ambiciozan, realiziran sa svega 30 posto. Maletić ističe kako bi godišnje ugovaranje moralo čak biti i veće, 3 do 4 milijarde eura, kako bi se nadoknadio zaostatak.

Na upit novinara u čemu je pri povlačenju europskih sredstava najviše griješila bivša vlada, Maletić je u izjavi novinarima kazala kako je najveći problem bila nekoordiniranost i “činjenica da se taj posao nije odredilo kao prioritet za Hrvatsku”, iz čega su proizlazili i drugi problemi, poput neriješavanja imovinsko-pravnih odnosa, nedostatka sredstava za pripremu projekata te problema korisnika da ostvare sufinanciranje ili jamstva banaka. “Ono što sam često kritizirala jeste da su se natječaji provodili bez kontakata s krajnjm korisnicima, koji bi trebali izraziti svoje potrebe, pa se onda raspisuje natječaj, koji odgovara njihovim potrebama”, kazala je Maletić. Poručila je kako se to u Hrvatskoj treba promijeniti, a administracija približiti građanima, poduzetnicima, neprofitinim organizacijama i poljoprivrednciima, jer Europa traži partnerstvo u definiranju uvjeta natječaja.

Na upit zašto je u nekim medijima kritizirala imenovanje Jakše Puljiza na dužnost koordinatora rada svih ministarstava, Maletić je kazala kako “nije primjetila da je kritizirala”, već je istaknula da posao trebaju odraditi ministarstva i ministri nadležni za pojedine dijelove operativnih programa, da funkcija Jakše Puljiza nije toliko prepoznata u sustavu javne uprave, ali da može dodatno pomoći svojim iskustvom i znanjem.

Podsjetila je kako je bivšoj vladi Zorana Milanovića Europska komisija 2014. godine davala preporuke, na što se nitko iz bivše vlade nije osvrtao, a ignoriranje preporuka nastavilo se i prošle godine, pa je zemlja bila pred korektivnim mjerama, jer premijer to, ali i europske fondove, nije percipirao kao nešto važno. “Situacija se sad promijenila i najvažnije je da je novi premijer te poslove stavio na prvo mjesto, kao i procedure vezane uz ekonomsku poziciju Hrvatske, pa uz takvog premijera i Jakša Puljiz može imati svoju kvalitetnu ulogu, ali najvažniji su premijer, ministarski tim i čitava administracija”, rekla je Maletić.