[vc_row][vc_column width=”1/3″]Male i srednje tvrtke u RH nose oko 73% zaposlenih i stvaraju više od 57% ukupne dodane vrijednosti, piše u analizi Eurostata.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Koliko god se kod nas često ističe kako se u poduzetništvo ulazi iz nužde, a ne iz prepoznate prilike, a većina poduzetnika poslovnu i investicijsku klimu smatra jednom od prepreka, većina recentnih pokazatelja upućuje na sve veću važnost segmenta malih i srednjih poduzetnika (MSP).[/vc_column][/vc_row]
Na tom je tragu i najnoviji Eurostatov pregled udjela MSP-a u izvozu i uvozu unutar EU. Hrvatske tvrtke iz segmenta MSP-a, koje zapošljavaju do 250 ljudi, generiraju 58,5 posto ukupnog robnog izvoza u Uniju, s tim da nešto više od pola njihova izvoza nose one s manje od 50 zaposlenih. Na toj ljestvici, inače, prednjače mahom manje ekonomije Unije, pa i Hrvatska na njoj stoji iznadprosječno (9. mjesto). No, i u ukupnom robnom izvozu Hrvatske mikro, male i srednje tvrtke danas participiraju više od polovice (55%), dok je, primjerice, 2011. godine udjel MSP-a bio 41 posto.
Osim predominantne brojnosti, MSP u nas nose oko 73% zaposlenih i stvaraju više od 57% ukupne dodane vrijednosti. Prema pokazateljima istaknutim u nedavno objavljenoj studiji Instituta za razvoj i međunarodne odnose, od 2012. do 2016. udjel zaposlenih u MSP povećao se za ukupno 4,6 postotnih poena (2012. je bio na 68,3%). “Time su ta poduzeća znatno ublažila negativne posljedice recesije na nezaposlenost”, ističu autori studije. A s početkom gospodarskog oporavka i rast zapošljavanja je ojačao
Prema podacima Fine, 9 od 10 novih radnih mjesta 2015./2016. odnosilo se na mikro i mala poduzeća, dok su velika uglavnom smanjivala broj zaposlenih. Toliki udjel ‘mikro i malih’ u rastu zaposlenosti osjetno je bolji od prosjeka EU (70% rasta zaposlenosti). Iako usporedni pokazatelji u pogledu inovacijske aktivnosti MSP-a izgledaju znatno lošije, u IRMO-u ohrabrujućim ističu blagi, 1-postotni rast zaposlenosti u djelatnostima MSP-ova koji se intenzivno oslanjaju na znanje u 2015.
Usporedbe radi, u tim je djelatnostima iste godine u Litvi zabilježen rast zaposlenosti od 7 posto, a u Slovačkoj čak deset posto. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ovih je dana podcrtala da je smanjivanje tereta poduzetnicima te uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka jedan od važnijih ciljeva Vlade. Očekuje, kaže, da će se od ukupno 104 predviđene mjere do kraja ove godine provesti 70-ak posto.
