Gost emisije Novi dan bio je Ivan Lovrinović, ekonomski strateg i zastupnik Mosta. S Tihomirom Ladišićem razgovarao je o novom proračunu koji bi trebao biti usvojen danas na Vladi.

”Treba razumjeti da smo imali tehnički proračun. Vlada se sporo konstituirala, to je jedna neobična Vlada kakvu dosad nismo imali. Trebalo je vremena da se ekipira. Ja ne bih bio u koži ministra financija jer to su pritisci s raznih strana. Ja nisam baš nešto sudjelovao u tome i znam ono što sam čuo iz medija. Doći će to u Sabor pa će se raspravljati”, kazao je na početku razgovora Ivan Lovrinović.

Očekivalo se da bi proračun trebao pokazati smjer reformi, ali toga nema – to je proračun komprimisa.

Svaki je takav. Nekoga će se tu malo više oštetiti, netko će malo više dobiti. Ovo je tek prvi proračun u prvoj godini mandata.

Ne bi li prva godina trebala biti za najznačajnija za promjene?

Trebala bi. Uzmite zdravstvo – što bi ministar financija trebao napraviti da sreže milijardu – dvije kad ne zna stanje. Mi nikada nismo proveli reformu zdravstva kako treba. Sanacijski upravitelji bolnica su liječnici. Oni to ne razumiju i ne znaju ekonommiju. Kad govorimo u tom kontekstu o proračunu ja bih rekao da u proračunu treba rezati ono što najbrže raste i razvija se, a najbrže rastu kao karcinom kamate na kredite na javni dug koji je država kumulirala.

Primjerice 1.siječnja 2009. to kamatno opterećenje je bilo 4,5 mlrd., a krajem 2015. bilo je skoro 12 mlrd. Taj dio bi trebalo refinancirati. Kunski dio gdje se država zaduživala kod domaćih banaka tu bi se moglo uštedjeti do 5 mlrd. kuna. Imate i stavku javnih nabava. Uzmite HŽ, zdravstvo, obrazovanje, vojska… Tu se može uštedjeti. Ima jedna stavka zove se kapitalski račun i tamo se nalazi 17,2 mlrd. kuna. Tu se nalaze sve neto dobiti HNB-a u proteklih 25 godina. To je novac koji pripada državi jer je ona osnovala HNB. Ne može se uzeti sve jer mora ostati dio rezervi. Od toga bi se moglo u poračun transferirati do 10 mlrd. kuna. Evo vidite samo dvije stavke. Mene inače pomalo iritira razmišljanje tko će profitirati, tko će uzeti. Građani vole kad se štedi na mobitelima, tajnicama i autima. To su male uštede i to treba, ali treba se uhvatiti milijardi.

Kako bi se to refinaciralo? Smatrate li da monetarnu politiku treba koristiti za plaćanje dugova?

To ne bi bilo moguće bez sudjelovanja HNB-a međutim HNB se ne bi se ponašala drukčije od drugih banaka u EU, SAD-u, Japanu i diljem svijeta jer to je velika operacija. Ne može se država zaduživati uz 5-6 posto kamata, a imati pad BDP-a. Kad imate tako velike kamate ispada da financijski sektor kamatari državu u teškim uvjetima. U Europi su središnje banke osnivale fondove, a onda bi fondovi davali državi.

Što bi se dogodilo na tržištu kad bi HNB u monetarnoj emisiji naštampala 5 mlrd. kuna za pokrivanje dugova?

To ne znači novu emisiju novca. To je zamjena skupog duga jeftinim dugom i to se ne može napraviti bez HNB-a. Zato Hrvatska mora provesti monetarnu reformu. O svemu se drugom više priča nego o poziciji HNB-a i zato je njena asistencija sada neophodna, ali smo vidjeli da su vlade to potpuno pustile po strani.

Može li se to što predlažete i tih 10 mlrd. kuna dogoditi sa sadašnjim guvernerom?

Očekivao sam promjene unazad 3-4 godine, ali vidimo da naša monetarna politika nije se ponašala u skladu s preporukama Europske središnje banke jer kad vidite što je ona radila i one banke zemalja koje imaju euro vidimo da se u monetarnom dijelu HNB nije europeizirala. Ona je ostala na istom putu 20 godina i od nje gospodarstvo nije imalo koristi.

Treba li doći do prmjene mišljenja djelovanja, ali i čelnih ljudi u HNB-u?

Djelovanja i razmišljanja sigurno. Tu se mora promijeniti koncepcija. Zakon o HNB-u da se uskladi sa statutom Europske središnje banke.

Kad bi ostao ovakav proračun biste li ga podržali?

Vidjet ćemo. Ne mogu vam reći jer ni ovaj prijedlog nisam vidio. Smjernice ćemo dobiti.

Rashodi su u proračunu porasli za 2 mlrd. kuna. U samo nekoliko dana dvije milijarde ušteda su nestale.

Ne sviđaju mi se izjave da treba ići u novo zaduživanje. Most je rekao da neće ići u to. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi dok se ne prodiskutara svaka stavka u Saboru.

Može li se sadašnji prijedlog proračuna promijeniti u Saboru?

Zašto ne? Ako imate argumente svatko će prihvatiti ono što je razumno. Javnost je osjetljiva na dodatna zaduživanja pa kaže šta smo tu novo napravili, svatko se zna zadužiti i trošiti. Mi ćemo u Mostu inizistirati na racionalizaciji pa do velikih ušteda.

Imate li za to podršku svih 15 zastupnika Mosta?

Mislim da imam. Mi razumijemo u Mostu da ako se ne uhvatimo u koštac s reformama ćemo biti kažnjeni na političkom tržištu. Nije to jednostavna pozicija, puno je interesa i Most nema takvu snagu. Ne smije se dopustiti da prolazi ono što ne smije proći i tu će nas ljudi prepoznati. U politici postoje konsenzusi – tamo gdje se ne može to napraviti to je pitanje vlastitog obraza i vjerodostojnosti, a ako ne držite do obraza brzo ćete biti kažnjeni, rekao je Lovrinović za N1.