LNG-terminal povećao bi hrvatski BDP

Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u ponedjeljak, zastupnici u Europskom parlamentu raspravljali su o novoj Strategiji EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina.

Budući da je Europska unija drugi najveći uvoznik ukapljenog prirodnog plina na svijetu, Strategija EU-a za ukapljeni prirodni plin i skladištenje plina jedan je od važnijih elemenata energetske unije, čiji je cilj brz prelazak na održiv, siguran i konkurentan energetski sustav kako bi se okončala ovisnost Europske unije o vanjskim dobavljačima plina.

Zastupnik Davor Škrlec podržao je u svom govoru komunikaciju Komisije za navedenu strategiju LNG-a i skladišta prirodnog plina te smatra kako je to važan korak u tranziciji Europske unije prema niskougljičnom društvu, ali isto tako i obveza prema ciljevima ratificiranog Pariškog sporazuma o klimi.  Prema tom sporazumu EU se   obvezala do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80-95% u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine.

Škrlec smatra i kako je  regionalni pristup jako važan  pa je upravo u tom kontekstu LNG terminal na otoku Krku potrebno izgraditi jer će se na taj način konačno osigurati da jugoistok Europe ima diverzifikaciju opskrbe i više ne ovisi samo o jednom opskrbljivaču prirodnog plina. Za Hrvatsku to će značiti rast BDP-a za oko 0,15 posto tijekom godina izgradnje, te prosječni godišnji prihod od oko 90 milijuna eura u prvih 20 godina s izravnim udjelom u BDP-u od oko 0,2 posto, a s povezanim djelatnostima do dodatnih 1 posto godišnje.

You may also like

0 comments