[vc_row][vc_column width=”1/3″]Govoreći o LNG terminalnu na Krku, Ćorić je podsjetio da je u natječaju za zakup njegovih kapaciteta HEP popunio 520 milijuna prostornih metara, dok je za isplativost potrebno 1,5 milijardi, a došla su i dva pisma namjere iz Mađarske praćena upitima o mogućnosti ulaska u vlasničku strukturi budućeg terminala.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Unatoč skromnom interesu za zakup, rekao je Ćorić, “dok bude ove Vlade, LNG terminal bit će bez alternative dominantni energetski projekt”. Najavio je nastavak razgovora s Mađarima te naglasio da je riječ o strateškom projektu, ne samo za Hrvatsku koja bi mogla biti sve više uvozno ovisna u osiguranju plina, nego i za Europu, posebno zemlje kao što su Mađarska i Ukrajina.[/vc_column][/vc_row]
Na pitanje novinara kako gleda na mogućnost obnove istraživanja i eksploatacija ležišta nafte i plina u Jadranskom moru, odgovorio je kako doista postoje indicije o značajnim količinama plina na području Jadrana te da “nije ni za ni protiv” već o tome treba donijeti konsenzualnu odluku. Upitan mogu li građani očekivati rast cijena struke i plina, za struju je rekao kako to nije izgledno, kako ni za plin do kraja ogrjevne sezone, a nakon toga će cijena toga energenta ovisiti o tržišnim kretanjima.
Ćorić smatra da je plinsko tržište na području Hrvatske djelomično liberalizirano.
– Također, unatoč tome, nastojimo da se cijena plina za najosjetljiviju skupinu ljudi zadrži na istoj razini, kazao je.
Potkraj 2018. donijet je i zakon o obnovljivim izvorima energije. Hrvatska ima izuzetno velik potencijal u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije. Činjenica da taj potenicjal nije do kraja bio iskorišten nagnala nas je da donošenjem novog zakona omogućimo, osiguramo da se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije u RH odvija uz manje administrativnih opterećenja, istaknuo je ministar Ćorić i naglasio da je u siječnju realiziran dvosmjerni tok plina između Hrvatske i Slovenije s kapacitetom od 30.000 kubni metara na sat.