Laž, prokleta laž i statistika

Čini se kako se naši vladajući vode devizom pokojnog kazališnog režisera i pjesnika Tomislava Durbešića koji je govorio kako postoje tri vrste laži. Laž, prokleta laž i statistika.

Drugačije je nemoguće objasniti nesrazmjer podataka inozemnih statističkih kuća i Državnog zavoda za statistiku (DSZ), ali i pokušaj stjecanja dugoročne kontrole nad Zavodom u režiji Kukuriku koalicije. No, krenimo redom.

Kada je prije nekoliko dana saborska zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak sazvala tiskovnu konferenciju pokazujući podatke njemačkog useljeničkog ureda vezano uz egzodus optužila vlast da devastira socijalni i ljudski kapital ove zemlje, demantirali su je Boris Lalovac i Mirando Mrsić podacima DSZ-a. Štoviše, u Novom danu N1 televizije, danas je ministar Mrsić izjavio kako podaci njemačkog useljeničkog ureda i Eurostata mogu biti pogrešni i kako se vlada koje je on član oslanja na podatke DSZ-a koji su jedini ispravni.

Nije jasno u čemu su vladajući vidjeli relevantnost DSZ-a, osim možda u političkoj podobnosti. Naime, DSZ je u posljednje vrijeme vrlo često prikazivao podatke tako da odgovaraju predizbornoj kampanji vladajućih. Spomenimo se samo slavodobitnih izlazaka iz recesije kada su objavljivali podatke o rastu usprkos činjenici kako je kvartal prije tih podataka zabilježen znatno veći pad. Ili kada su činjenicu remonta rafinerija i uslijed toga odsustva uvoza nafte iskoristili kako bi prikazali rast od 0.5 posto.

Stoga, ne čudi niti najnovija akcija. Naime, vlada će, piše Poslovni dnevnik, potvrditi prijedlog novoga Zakona o službenoj statistici te će ga uputiti u saborsku proceduru po hitnom postupku. Tim će se prijedlogom zakona urediti način imenovanja ravnatelja Zavoda. Ovaj će se javni službenik izabrati odmah po donošenju ovog zakona na mandat od pet godina kako bi mu se osigurala “neovisnost“ o politici. Tijekom mandata, bit će praktično nesmjenjiv.

U tomu ne bi bilo ništa čudno kada na čelu Zavoda ne bi bio Marko Krištov, član SDP-a, predavač na Akademiji za politički razvoj, bivši sindikalist, regrutiran s funkcije pomoćnika ministra Miranda Mrsića. Na tu je funkciju imenovan 2013. godine u jeku nezadovoljstva vlasti objavama kvartalnih procjena BDP-a. U obrazloženju njegova imenovanja izvor iz vlade Poslovnom je dnevniku rekao kako je potrebno novo vodstvo Zavoda jer “pokazatelji pokazuju da recesija traje predugo“ (!)

Zbog takvog obrazloženja i zbog podobništvom dokazane “relevantnosti“ postoji osnovana sumnja kako dosadašnja manipulacija brojkama, o kojoj smo u više navrata pisali, a ovdje donijeli tek najsvježije slučajeve, nije bila slučajna. Želja za nemogućnošću smjene Marka Krištofa, ako se to pokaže točnim, tada ne bi potpadala u red borbe protiv utjecaja politike na javne službenike, nego bi bila motivirana željom za kontrolom DSZ-a, čiji su pokazatelji zgodan alat u političkim sukobima, i nakon mogućeg gubitka parlamentarnih izbora.

You may also like

0 comments