[vc_row][vc_column width=”1/3″]Analiza DW-a[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden je obećao da će biti predsjednik svih stanovnika SAD-a. Pa tako i Hispanoamerikanaca kojih je preko 60 milijuna u ovoj zemlji. No oni ne podržavaju samo demokrate.[/vc_column][/vc_row]
Utjecati na tijek povijesti se može već i donacijom od 35 dolara. Prema gore nema granica. Za ponovni izbor Donalda Trumpa dobro će doći svaki cent, a tu pobornici republikanskog predsjednika iz redova Latinoamerikanaca koji žive u SAD ne žele zaostati.
Mada zvuči nevjerojatno da još ima Latinoamerikanaca koji podržavaju Trumpa, na svojoj internetskoj stranici pokret “Latinos for Trump” govori o tome da im je aktualni predsjednik podario cvjetajuće gospodarstvo, sigurne gradove i vjersku slobodu. I to za nekoliko generacija.
Daljnje četiri godine mandata bi samo produbile ovaj prosperitet. Na stranici se pored poziva na donacije nalazi i članak koji se ruga demokratskom kandidatu Joeu Bidenu.
No tko su Latinoamerikanci koji podržavaju čovjeka koji je Meksikance (koji čine najveću grupu Hispanoamerikanaca u ovoj zemlji) opisao kao “silovatelje”, koji uništava latinoameričke obitelji pri dolasku u SAD razdvajajući djecu od roditelja i koji zid prema Meksiku (a time i ostatku Latinske Amerike) slavi kao svoj najveći projekt?
Stvarnost je ovakva: za 32 milijuna Hispanoamerikanaca s pravom glasa, vrijedi staro pravilo koje je izbačeno još za vrijeme predizborne kampanje Billa Clintona u devedesetima: “It´s economy, stupid”. Radna mjesta i gospodarstvo su za ovu izbornu skupinu važnije teme od useljavanja ili odnosa prema manjinama. “Poduzetnici latinsko-američkog porijekla su vrlo zahvalni Trumpu zbog sniženja poreza. Latinoamerikanci koji biraju Trumpa ga ne vole pretjerano, ali se prije svega osjećaju kao republikanci i građani SAD-a, a tek onda kao pripadnici neke etnije”, kaže Geraldo Cadava, profesor za lationoameričke studije na Sjeverozapadnom sveučilištu u Chicagu. On je i autor knjige “Hispanic Republican” koja se bavi ovim društveno-političkim fenomenom.
No za Cadavu je jedno sigurno: “Nema tipičnog latino-birača. Portorikanac u New Yorku bira drugačije od Meksikanca u Kaliforniji ili Kubanca na Floridi”. Od sedamdesetih godina oko 70 posto Latinoamerikanaca u SAD-u bira demokrate, ali npr. Kubanci na Floridi su odani republikancima zbog njihovog oštrog kursa prema komunističkim režimima. Kubanci su 2016. odlučili i izbore u tzv. swing state Floridi donijevši pobjedu Trumpu. Oni su prevagnuli i u Teksasu.
I ove će godine ove dvije savezne države, gdje, nakon Kalifornije, živi najveći broj građana SAD-a latinskoameričkog porijekla, odigrati presudnu ulogu. Demokrati su proglašenjem Kamale Harris ( indijsko-karipskog porijekla) za potpredsjedničku kandidatkinju, popravili svoj rejting kod Latinoamerikanaca.
Joe Biden je pokrećući posebnu kampanju za Latinoamerikance, očito shvatio važnost ove biračke skupine. No, kako smatra Cadava, ni demokrati niti republikanci nisu u dovoljnoj mjeri shvatili važnost ovih birača. “Ova skupina se sustavno zapostavlja. Stranke dolaze sa svojim kampanjama kratko uoči izbora i nakon toga se povlače na tri godine. Oni moraju investirati više novca, vremena i energije i prestati tretirati ovu skupinu kao neku manjinu koju je moguće gurnuti na stranu ovisno o potrebama”, kaže Cadava, i sam meksičko-panamskog porijekla.
Broj latinskoameričkih birača raste konstantno posljednjih godina. Svakih 30 sekundi jedan latinskoamerički građanin postaje punoljetan, a time i birač. Republikanci se ne brinu oko ovih birača jer smatraju da oni ionako idu konkurenciji, a demokrati vjeruju da Latinoamerikanci ionako ne glasaju.
To pokazuju i statistike: 2016. je svega 47,6 posto Latinoamerikanaca s pravom glasa izišlo na birališta. Kod Afroamerikanaca (59,6%) te bijelog stanovništva (65,3%) odaziv je bio mnogo veći. I upravo to je cilj Trumpovog izbornog stožera. “Više je nego jasno da Trumpova kampanje čini sve kako bi smanjila odaziv kod onih birača koji nisu na njegovoj strani, a u to se ubrajaju i Latinoamerikanci”, smatra Cadava, a donosi DW.
Ovakav stav ima tradiciju kod republikanaca: kada je Ronald Reagan 1980. pokrenuo svoju kampanju, rekao je sljedeće: “Latinoamerikanci su sami po sebi republikanci. Oni to samo još ne znaju.”