Europske kompanije vjerojatno će se pojačano okrenuti otkupu vlastitih dionica nakon što novac Europske središnje banke (ECB) preplavi gospodarstvo eurozone, pritom riskirajući politički pritisak da taj ultra jeftini novac ipak iskoriste za stvaranje radnih mjesta.
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je, naime, izvijestila da će idući tjedan početi provoditi novi program kupovine državnih obveznica zemalja eurozone, povisivši ujedno prognoze gospodarskog rasta u zoni primjene zajedničke europske valute u ovoj i idućoj godini. “S 9. ožujka započet ćemo s kupnjom državnih obveznica iskazanih u eurima na sekundarnom tržištu. Također ćemo nastaviti s kupnjom vrijednosnica osiguranih imovinom i obveznica s pokrićem, sa čime smo već započeli prošle godine”, kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na tiskovnoj konferenciji nakon sjednice bančinog upravnog vijeća na Cipru.
Iz banke su najavili da mjesečno namjeravaju utrošiti do 60 milijardi eura na kupnju državnih obveznica i određenih kategorija imovine privatnog sektora. Program kupovina državnog duga provodit će se najmanje do rujna 2016. godine, odnosno dok se inflacijska kretanja ne usklade s ciljanom godišnjom inflacijom u srednjom roku od nešto ispod dva posto. Početak realizacije ECB-ovog programa kupnje državnih obveznica vremenski se poklapa s naznakama ubrzanja rasta gospodarskih aktivnosti, o čemu svjedoče bolji od očekivanih pokazatelji potrošnje i drugi vodeći gospodarski pokazatelji, objavljeni nakon što je 22. siječnja ECB najavio spomenuti program, primjećuje Reuters.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi očekuje da će banka novim mjerama pridonijeti daljnjem poboljšanju gospodarskih pokazatelja u predstojećem razdoblju. ECB je ujedno u četvrtak podigao prognoze gospodarskog rasta eurozone u ovoj i idućoj godini. Tako u 2015. godini sada očekuje da će 19-člano gospodarstvo porasti za 1,5 posto, dok su u prosincu lani prognozirali 1-postotni rast. U 2016. sada očekuju rast od 1,9 posto, nasuprot u prosincu projiciranih 1,5 posto. “Najnoviji niz gospodarskih pokazatelja, a posebno rezultati anketa kojima raspolažemo zaključno s veljačom, ukazuje na određena daljnja poboljšanja gospodarskih aktivnosti na početku ove godine. Što se tiče budućnosti, očekujemo da će se gospodarski rast postupno proširiti i dobiti na snazi”, kazao je Draghi na tiskovnoj konferenciji.
Godišnja inflacija, koja je prema preliminarnim procjenama Eurostata u veljači iznosila minus 0,3 posto, ove bi godine trebala biti na nuli, te porasti na 1,8 posto do 2017., što je dovoljno blizu ciljanoj inflaciji da sugerira da ECB vjerojatno neće nastaviti s tiskanjem novca nakon rujna 2016., zaključuje Reuters. ECB je na današnjoj sjednici u ciparskoj prijestolnici također zadržao rekordno niske kamatne stope od 0,05 posto.
Europske kompanije već su obradovale financijska tržišta, jer slijedeći svoje rivale iz SAD-a, kroz otkup vlastitih dionica vraćaju novac investitorima što je povisilo cijene njihovih dionica dok je gospodarstvo eurozone i dalje slabo. A kako ECB započinje u ponedjeljak s programom monetarnih poticaja vrijednim 1.000 milijardi eura, vjerojatno će porasti politički pritisak na kompanije da koriste ultra jeftini novac za stvaranje novih radnih mjesta, a ne samo za kupnju vlastitih dionica.
U SAD-u, poticaji Feda u cilju oživljavanja realnog gospodarstva doveli su do vala otkupa vlastitih dionica te rezanje kapitalnih izdataka. Malo ljudi očekuju da će europske tvrtke dostići zapanjujuće iznose otkupa u SAD-u, gdje je više od 2.000 milijardi dolara vrijednih dionica otkupljeno između 2009. i 2014. godine, pokazuju podaci Reutersa. Ipak, oko 8 milijardi dolara vrijedan otkup dionica već je u ovoj godini najavilo desetak europskih tvrtki, uključujući ABInbev. Valja napomenuti i da je obujam otkupa vlastitih dionica u Europi i dalje znatno niži nego prije krize. Ukupno je u 2014. iznosio 38,3 milijarde dolara, u odnosu na 157,8 milijarde dolara u 2007. godini, što ostavlja prostora za rast, pogotovo u uvjetima kada je unosne ulagačke prilike teže naći u uvjetima slabog gospodarstva.
Njihov apetit će vjerojatno nastaviti rasti i zato jer europske tvrtke imaju više od 1.500 milijardi dolara u gotovini u svojim bilancama i nekoliko očitih mjesta gdje ga mogu reinvestirati i zaraditi povrat. Troškovi zaduživanja već se nalaze na rekordno niskim razinama u odnosu na njihovu snagu da zarade, a uz ECB, koji je spreman dodatno sniziti kamate programom kvantitativnog popuštanja, otkup dionica je najjednostavniji odgovor.
Ako se uzme SAD kao primjer, veliki otkupi dionica privući će kritike političara. Izvješće Barclaysa od rujna otkrilo je da, iako su kapitalni izdaci (capex) ostali najveća kategorija potrošnje američkih kompanija, stopa rasta otkupa dionica daleko je nadmašila taj capex, što znači da je manje novca reinvestirano u rast poslovanja. “Rasprava o korporativnom ulaganju će se proširiti, osobito u Europi gdje se više pokušava uravnotežiti javni i privatni sektor”, rekao je Martin Schulz, portfelj menadžer u tvrtki PVC Capital Advisors iz Clevelanda. “Uz kvantitativno popuštanje, prosječni birač misli da će dobiti sav taj slobodan novac. Očekuje se da će korporacije reinvestirati novac. Politički pritisak će rasti”, smatra.
U SAD-u, isplate dividendi i otkupi vlastitih dionica porasli su za više od 40 posto između 2010. i 2013. godine, premašivši capex, ustvari pretvorivši tvrtke u “velike reciklatore kapitala”, navodi se u istraživanju Citi banke.
