Ministar zdravstva Milan Kujundžić ponovio je u srijedu u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada” kako će Vlada učiniti sve da sačuva proizvodnju krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj, te najavio sastanak s predstavnicima sindikata u Imunološkom zavodu (IMZ) i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je ponudio partnerstvo u rješavanju problema IMZ-a.
“Učinit ćemo sve da se sačuva proizvodnja krvnih derivata i cjepiva u Hrvatskoj i s hrvatskim ljudima. No, tu se ne radi o politici, politiziranju i scenskim efektima, nego o ozbiljnom poslu”, istaknuo je Kujundžić odgovarajući na zahtjev sindikata da se donese politička odluka o IMZ-u.
Pitanje IMZ-a ne treba rješavati ni politikom niti politiziranjem, koji ni proteklih godina nisu dali rješenje, rekao je ministar i najavio sastanak s predstavnicima sindikata, a za dan-dva i s Bandićem koji je javno ponudio partnerstvo Grada Zagreba u rješavanju problema IMZ-a. “Bit ću sretan ako su ozbiljno zainteresirani za partnerstvo i ako imaju sredstva”, rekao je Kujundžić, s obzirom na sadašnje procjene o potrebi ulaganja od 60-ak milijuna eura.
Sada se, kaže, radi studija isplativosti koja će pokazati koliko točno novca treba uložiti u novo postrojenje i novu zgradu, te kakva je financijska održivost takve proizvodnje. Pozvao je radnike IMZ-a na razumijevanje jer “to nije igraonica”, a rješavanje tako ozbiljnog problema traži vrijeme.
Upitan za prigovore liječnika obiteljske medicine koji se žale na prevelike administrativne obaveze, Kujundžić je odgovorio kako ih uskoro očekuje i dodatno podnošenje izvješća, dva puta godišnje, po kojima će se vidjeti “koliko je tko uistinu pregledao pacijenata, uputio ih na dodatne pretrage i sl.”
Ministar je najavio i rješavanja problema bolovanja kojih je u Hrvatskoj iznimno puno, a nerijetko su i neopravdana. “Nemojmo se skrivati, moramo govoriti jezikom argumenata i istine, a ne frazama. Hrvati imaju sklonost rješavanja svojih problema bolovanjima”, ustvrdio je.
Ponovio je da bi novi Pravilnik o specijalizacijama, o kojemu je završena javna rasprava, trebao stupiti na snagu za desetak dana.
Specijalizantima i zdravstvenim ustanovama ponudit će, kaže, kompromisno rješenje. Ustanova koja je liječnika poslala na specijalizaciju trebala bi dobiti odštetu od 30-ak tisuća eura ako joj se specijalizant ne vrati, taj novac vraćala bi ustanova u koju liječnik prelazi ili sam liječnik ako odlazi u inozemstvo.
Govoreći o dugovima koji u zdravstvu prelaze 4 milijarde kuna, istaknuo je mogućnost određenih ušteda, i to ponajprije jedinstvenom državnom nabavom lijekova i funkcionalnim spajanjem bolničkih odjela.
Dugo najavljivano skraćivanje lista čekanja pokušat će se riješiti preispitivanjem opravdanosti slanja pacijenata na pojedine pretrage. “Radimo izvješća po bolnicama i njihovim timovima – što tko radi i to ne samo u financijskom smislu. Moramo progovoriti o svemu”, poručio je.
Uskoro bi trebao zaživjeti i jedinstveni kalendar naručivanja te se riješiti problem 20 do 30 posto pacijenata koji ne dolaze na ugovorene termine u bolnice. Njih će se sms-om podsjetiti na ugovoreni termin i dati im mogućnost jednostavnog otkazivanja termina.
Iako je prethodnom ministru Dariju Nakiću u fokusu bilo rješavanja gužvi na hitnim prijemima, Kujundžić je ustvrdio kako taj problem do danas nije riješen. I dalje brojni ljudi dolaze na Hitnu rješavati svoje zdravstvene probleme koji nisu hitni, a određeni koncesionari odbijaju dežurstva vikendom i blagdanima, što će također trebati riješiti.
Upitan za strukovni kolektivni ugovor za liječnike, koji Liječnički sindikat traži već godinama, odgovorio je da će se o tome razgovarati. “Ne vidim razloga da ga se ne bi moglo napraviti, ali mislim da je važniji sadržaj nego forma. Mislim da liječnike treba prvenstveno zanimati što bi time dobili, a što izgubili, više od pitanja kojim će to aktom biti regulirano”, poručio je Kujundžić.
