Dnevnik HRT-a
O energetskoj krizi Branko Nađvinski u središnjem Dnevniku HTV-a razgovarao je s Marijanom Krpanom, predsjednikom Uprave Agencije za ugljikovodike. Krpan je rekao da je nakon korone došlo do globalnog ekonomskog oporavka. Potražnja je velika, no proizvodnja ne prati taj trend. Naime, trenutno je svijet na tome da potražuje dnevno 101 milijun barela sirove nafte, a proizvodi se 99.7.
Postoji razlika od 1.3 milijuna barela dnevno koja je glavni razlog zašto cijene idu gore. Ali naftu treba rafinirati, i onda isto tako imamo tržište naftnih derivata gdje se na Mediteranu trguje, a trguje se i tzv. future ugovorima kojima vi sada možete kupiti u prosincu ili siječnju sljedeće godine. Oni su po par dolara jeftiniji nego što je današnja cijena nafte. Tako da je to jedan pokazatelj toga da bi se dugoročno situacija mogla stabilizirati, ali zbog ovog disbalansa u prijeti kratkom vremenu eventualno jedan skok i zbog toga je Vlada htjela spriječiti moguće divljanje cijena, pojasnio je Krpan.
Jučerašnjom uredbom kojom je Vlada ograničila cijene benzina na 11 kuna i 10 lipa te dizela na 11 kuna, a koja na snagu stupa sutra i traje 30 dana.
Rekao bih da je Vlada uredbu donijela prvenstveno da zaštiti građane koji su i kupci proizvoda. INA nije samo običan trgovac naftom i naftnim derivatima, ona je i proizvođač. U Hrvatskoj proizvodi 24 posto ukupne potrošnje. Taj trošak proizvodnje je otprilike 10 do 15 dolara po barelu, a kako je cijena trenutno 83 dolara po barelu, ja ostavljam javnosti da prosudi ima li INA tu dovoljno margine da se solidarizira s građanima i kupcima, rekao je Krpan.
Upitan postoji li mogućnost da zemlje OPEC-a povećaju proizvodnju i tako utječu na snižavanje cijena, Krpan je rekao da je to za očekivati.
Tehnički, sasvim sigurno je to moguće. Politički vjerujem da će se taj balans postići. Vjerujem da će krajem godine i početkom sljedeće doći do smirivanja situacije koja je uzrokavana baš tim disbalansom ponude i potražnje, rekao je.
Građani strahuju od drastičnog povećanja cijene plina koje bi se trebalo dogoditi u travnju, po završetku ogrjevne sezone.
Cijena plina je ovih dana bila rekordno visoka. Glavni razlog je velika potražnja Azije. Azija se budi. Kako je to sve globalno tržište, LNG je išao puno prema Aziji. U Europi je glavna priča s Rusijom i pitanjem konačne realizacije Sjevernog toka. Sve ostalo su marginalna pitanja. Hrvatska je u tom smislu napravila sve što je mogla. Ima svoju vlastitu proizvodnju koja pokriva 30 posto. Ima podzemno skladište plina koje ima kapacitet pola milijarde metara kubnih. Dakle, ima projekt LNG koji se u ovoj krizi pokazuje kao jedan od presudnih faktora jer ima drugi dobavni pravac, rekao je Krpan dodajući kako vjeruje da će plina biti.
Govoreći o geotermalnim izvorima energije, Krpan je rekao da je potencijal Hrvatske ogroman.
Agencija je trenutno putem EU fondova kroz Plan za oporavak dobila 230 milijuna kuna za istraživanje geotermi za potrebe toplinarstva. To je nešto što Europa favorizira i s time ćemo se susretati u budućnosti. Velike su mogućnosti upotrebe geotermi u poljoprivredi, projektu Slavonija, a isto tako i za proizvodnju električne energije sigurno postoji niz projekata koje možemo realizirati, zaključio je Krpan, a prenosi HRT
