Krištof: Naš je BDP među najbrže rastućima

Sezonski prilagođenim godišnjim rastom BDP-a kao i međukvartalnim, Hrvatska se svrstala među najbrže rastuće ekonomije unutar Europske unije, rekao je u petak ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof.

Prema originalnim podacima, hrvatsko je gospodarstvo u trećem tromjesečju ove godine realno poraslo za 2,8 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je najviša stopa rasta od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine. Ujedno, to je i četvrto uzastopno tromjesečje u kojem je BDP porastao na godišnjoj razini.  Sezonski prilagođeni podaci, koji su usporedivi s podacima ostalih zemalja članica EU, ukazuju na rast na godišnjoj razini od 2,7 posto. U odnosu na prethodno, drugo tromjesečje, BDP je u trećem kvartalu porastao za 1,3 posto, a Krištof ističe da se međukvartalni rast, po sezonski prilagođenim podacima, bilježi peto tromjesečje zaredom.

Usporedbe radi, prosječna godišnja stopa BDP-a na razini EU za treće tromjesečje iznosi 1,9 posto, a Hrvatska se prema sezonski prilagođenim podacima sa stopom od 2,7 posto svrstala na sedmo mjesto.  “Prosječna međukvartalna stopa, pak, za sve članice EU iznosi 0,4 posto, a Hrvatska je s ostvarenih 1,3 posto, na drugom mjestu, odnosno ulazi među trenutno najbrže rastuće ekonomije unutar Unije”, ističe Krištof. Bruto dodana vrijednost je, pak, na godišnjoj razini porasla za 2,2 posto u trećem tromjesečju, čemu je najveći doprinos dala prerađivačka industrija, dok je negativna stopa, od minus 0,5 posto, ostvarena u djelatnosti poljoprivrede, i to uslijed pada cijena, a ne poljoprivredne proizvodnje, pokazuju privremeni podaci DZS-a koje je iznio. Negativne stope bilježe i sektori informacija i komunikacija, uslijed kontinuiranog smanjenja prihoda telekom operatora, kao i u financijskom sektoru. S druge strane, Krištof je posebno naglasio kako je u trećem kvartalu ove godine građevinarstvo, kao djelatnost koja je najviše bila pogođena recesijom, po prvi put od četvrtog tromjesečja 2008. godine zabilježilo pozitivnu stopu, od 0,2 posto.

Promatrano detaljnije prema djelatnostima, najveći je doprinos rastu BDV-a došao od trgovine, prijevoza, ugostiteljstva i turizma, koji su ukupno rasli za 5,2 posto, u čemu je najviši pozitivan doprinos došao od turizma, a potom od industrije. U strukturi BDP-a se pak u trećem tromjesečju ove godine rast bilježi kod svih komponenti, a najveći pozitivan doprinos povećanju BDP-a došao od izvoza usluga, posebice turističkih usluga tijekom špice turističke sezone. Značajan je i rast najveće sastavnice, osobne potrošnje, odnosno konačne potrošnje kućanstava, koja je rasla za 1,4 posto na godišnjoj razini, što je značajno više u odnosu na prethodna dva tromjesečja u kojima se bilježila stopa rasta po 0,3 i 0,6 posto. Pozitivan je i doprinos inozemne potražnje, s rastom od 1,6 postotna bodova, a značajan se rast, od 2,2 posto, u trećem tromjesečju bilježi i kod investicija. Bruto investicije u fiksni kapital povećavaju se na godišnjoj razini drugo tromjesečje zaredom, što također nije zabilježeno od 2008. godine, kazao je Krištof. Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježena nešto brža stopa rasta uvoza roba i usluga u odnosu na onu po kojoj je rastao izvoz – uvoz je povećan za 8,1 posto, a izvoz za 8 posto.

You may also like