Kremlj je u srijedu objavio kako ne očekuje prekretnicu oko rješavanja krize u Ukrajini na međunarodnim razgovorima koji se navečer održavaju u Berlinu.
“Ne očekujemo nikakvu prekretnicu”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima nekoliko sati prije sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina s čelnicima Francuske, Njemačke i Ukrajine na kojem će se raspravljati o sukobima u Ukrajini. Posljednji susret te četiri države održao se prije godinu dana u Parizu, prenosi dpa. “Idealni rezultat bio bi da Ukrajina poštuje dogovor iz Minska kao što se obvezala u dokumentu kojeg su potpisali njezini političari. No idealni ciljevi često se ne slažu sa stvarnošću”, dodao je Peskov.
Rusija u Ukrajini podržava proruske pobunjenike, a u međusobnim sukobima s ukrajinskim vlastima u protekle dvije godine je dosad poginulo 10 tisuća ljudi.
Moskva odbacuje optužbe da je preko granice slala vojsku i oružje kako bi poticala borbe u kojima je uništen velik dio industrijaliziranog istoka Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u utorak je rekao kako “nema velikih očekivanja” od razgovora.
Sukobljene strane su se u veljači 2015. posredstvom Francuske i Njemačke postigle takozvani Minski dogovor o miru, no iako je on smanjio razinu borbi, nije ih uspio u potpunosti zaustaviti. Domaćin susreta u Berlinu bit će njemačka kancelarka Angela Merkel koja je izjavila kako će se na njemu dotaknuti i ruskog vojnog djelovanja u Siriji, te bombardiranja Alepa, piše dpa.
Čelnici 28 zemalja članica EU-a, među kojima se očekuje i novi hrvatski premijer Andrej Plenković ako Hrvatski sabor potvrdi novu vladu, sastat će se u četvrtak i petak u Bruxellesu na redovitom summitu na kojem su glavne teme migracije, odnosi s Rusijom i trgovačka politika EU-a.
Summit počinje u četvrtak popodne uobičajenim sastankom s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom. Plenković bi prije summita 28 članica EU-a u četvrtak trebao sudjelovati i na pripremnom summitu Europske pučke stranke, koji se ovaj put održava u Maastrichtu, u Nizozemskoj, u znak obilježavanja 25 obljetnice Sporazuma iz Maastricta, kojim je tadašnja Europska zajednica postala Europska unija.
Čelnici EU-a započet će rad raspravom o pitanju migracija. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u svom pozivnom pismu ističe da se stanje s migrantskom krizom počinje poboljšavati, ilustrirajući to podatkom da je priljev ilegalnih migranata preko “istočnomediteranske rute” (koja se dosad nazivala zapadnobalknskom) smanjen za 98 posto u odnosu na proteklih godinu dana. Stoga će u središtu pozornosti biti centralnomediteranska ruta, na kojoj je izbjeglički priljev jednakog intenziteta kao i prošle godine. Nakon rasprave o migracijama, slijedi radna večera na kojoj su glavna tema odnosi s Rusijom. Predviđena je rasprava o općenitim odnosima s Rusijom, bez donošenja odluka i zaključaka, a u raspravljat će se, prema izvorima iz EU-a, i o ulozi Rusije u Ukrajini i Siriji.
Tusk ističe da je za EU najvažnija stvar u odnosima s Rusijom sačuvati jedinstvo unutar zajednice. “Do sada smo, bez obzira na naše razlike, uvijek uspijevali ostati jedinstveni i to naravno moramo biti i nadalje”, kaže Tusk. Također, tijekom radne večere britanska premijerka Therese May kratko će upoznati svoje kolege sa stanjem u svojoj zemlji i govoriti o već najavljenoj namjeri da do kraja ožujka sljedeće godine zatražiti pokretanja pregovora o Brexitu. I nizozemski premijer Mark Rutte upoznat će ostale čelnike s postupkom ratifikacije sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine.
U svibnju su Nizozemci na savjetodavnom referendumu odbacili taj sporazum i sada se čeka što će s tim napraviti nizozemski parlament i vlada. Čelnici će u četvrtak također prihvatiti zaključke o Siriji. U petak, drugi dan summita, na redu je rasprava o trgovačkoj politici EU-a, uključujući i problem s potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini s Kanadom, koji je zasad blokiran zbog protivljenja belgijske regije Valonije. Čelnici će pokušati naći rješenje za taj problem kako bi se 27. listopada na summitu EU-Kanada u Bruxellesu mogla staviti točka na taj sporazum koji već dvije godine čeka na potpisivanje.
Cilj rasprave je obnoviti konsenzus o trgovačkoj politici EU-a, koja je po tom pitanju podijeljena na protekcionistički i liberalni tabor, što se ogleda u snažnom otporu sporazumima o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA) i Sjedinjenjenim Državama (TTIP). “Trgovina je snažan pokretač stvaranja novih radnih mjesta, rasta i boljeg životnog standarda, pa ipak koristi od trgovine dovode se u pitanje. Uvjeren sam da zajedno možemo stvoriti trgovačku politiku koja odgovora današnjim problemima i budućim izazovima. A to definitivno ovisi o našoj sposobnosti da se odgovarajuće zaštitimo od nepoštene trgovine, jer da bi trgovina bila slobodna, mora biti pravedna”, ističe Tusk.
S tim u vezi, Europska komisija je u srijedu pozvala države članice da podrže njezine napore na moderniziranju i jačanju instrumenata za obranu trgovine. Komisija ističe da na EU otpada 15 posto svjetskog uvoza, a obrambene trgovačke mjere EU-a predstavljaju samo 7,8 posto takvih mjera u svijetu. Komisija navodi da postojeće europsko zakonodavstvo onemogućava EU da snažnije štiti radna mjesta na svom teritoriju. Komisija navodi da prosječna stopa protudampinške carine na uvoz čelika iz Kine u EU iznosi 21,1 posto, dok Sjedinjene Države na kineski čelik imaju carinsku stopu od 265,8 posto.
