[vc_row][vc_column width=”1/3″]Izbor između tri zla[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Add content here[/vc_column][/vc_row] Prije nego što je Rusija pripojila Krim i podržala separatiste u Donbasu, Moskva je u Ukrajini imala predsjednika koji je činio uglavnom ono što je ona htjela. Sada kada se zemlja priprema izabrati novoga lidera, nitko od kandidata Rusima ne izgleda privlačno.

Viktor Janukovič, posljednji proruski ukrajinski predsjednik, svrgnut je prosvjedima 2014. i pobjegao je u Rusiju. Njegov nasljednik Petro Porošenko žestoki je ruski suparnik i to ne propušta istaknuti i u kampanji za reizbor. Time se, među ostalim, s drugog mjesta u anketama pokušava vratiti na prvo.

Izazivačica Julija Timošenko, treća u ispitivanjima javnog mnijenja, Rusiju naziva “agresorom”, a vodeći kandidat Volodimir Zelenskij kaže da su dvije zemlje u ratu i želi da njegova uđe u EU. Jedini proruski kandidat Jurij Bojko zaostaje na četvrtom mjestu i nema izgleda probiti se naprijed. Dio ruskog problema u Ukrajini čista je aritmetika. Mnogi birači na anektiranom Krimu i na istoku pod separatističkom kontrolom, u području gdje živi oko šest milijuna ljudi, vjerojatno neće izaći na izbore jer bi se za to trebali registrirati na teritoriju pod kontrolom ukrajinske vlade.

Dodatnih tri milijuna Ukrajinaca koji žive i rade u Rusiji također neće moći glasati. Rusija je svojim potezima 2014. izgubila gotovo sav utjecaj u dijelovima Ukrajine koje nema pod nadzorom i tako ostala bez opcija da oblikuje događaje. “Nama je očito nemoguće imati posla s Porošenkom”, kazao je Reutersu izvor iz Kremlja.

Iako je Porošenko Rusima očito najgori izbor i ostale opcije su im za ‘otpis’. Julija Timošenko nešto je “manje zlo” jer barem nudi maglovitu nadu da bi dvije zemlje mogle opet početi razgovarati. Kao bivša premijerka ima iskustva u plinskim pregovorima s Rusijom i mogla bi biti pragmatičnija od Porošenka, kazao je drugi kremaljski izvor.

Okupatori ne mogu birati

Komičar Zelenskij, čiji je svježe političko lice privlačno mnogim biračima i zato vodi u anketama, za Rusiju je nepoznanica. Rusima se nikako ne sviđa njegova povezanost s ukrajinskim milijunašem Ihorom Kolomoiskijem, vlasnikom TV postaje na kojoj Zelenskij nastupa, koji je financirao paravojne skupine za borbu s proruskim separatistima na istoku.

Međutim, neki drugi aspekti toga političkog novaka Kremlju bi mogli biti privlačniji. Tako je nedavno rekao da su izravni razgovori Kijeva i Moskve neizbježni, što su su kremaljski mediji odmah zabilježili.

Dva izvora bliska kremaljskom načinu razmišljanja rekla su da bi Porošenkova pobjeda uništila bilo kakvu mogućnost dogovora oko istoka Ukrajine. Moskva, naime, njeguje nadu da bi mogla vratiti Donbas pod ukrajinsku kontrolu, ali pod svojim uvjetima, u zamjenu za ‘meko’ priznanje aneksije Krima.

Zelenskij i Timošenko mogli bi makar biti otvoreni za mogućnost razgovora, kaže politički analitičar Mark Galeotti. Kremlju je prva briga da ne pobijedi Porošenko, a pošto on zasad zaostaje u anketama, Moskva se suzdržava od upletanja u izbore. “Ali ako se Porošenko krene vraćati u igru, to bi se moglo promijeniti. No zasad se nemaju razloga upletati u miješanje karata”, smatra Galeotti. “Mislim da bi Rusi bili ‘najsretniji’ s Timošenko, ali okupatori ne mogu birati”.

Političko ozračje u Ukrajini i osjećaji mnogih Ukrajinca prema Rusiji takvi su da će bilo koji pobjednik imati malo manevarskog prostora za odnos s Moskvom. Sedamdeset posto Ukrajinaca vjeruje da je Rusija strateški neprijatelj, a ne prijatelj.

U mnogim je krugovima toksična već i najava mogućih razgovora s Rusima. “Kako itko može razmišljati o ikakvim aranžmanima kad nam je dio zemlje okupiran”, kaže krimski Tatar Musfata Đemilev, koji podupire Porošenka. “To bi jednostavno bila kapitulacija”.