Kreditna agencija potvrdila kreditni rejting Hrvatske

Fitch
Rejting agencija Fitch potvrdila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske ‘BBB-‘, a izglede procijenila kao stabilne.

Stabilni izgledi odražavaju uvjerenje da će vlada održati srednjoročnu fiskalnu stabilnost, istovremeno pružajući kratkoročnu podršku u borbi protiv COVID-19, kao i stalni postupni napredak u uvođenju eura, kažu u Fitchu. Fitch predviđa da će hrvatsko gospodarstvo pasti za 8,4 posto ove godine, pri čemu bi turizam trebao pasti za 70 posto u odnosu na prošlu godinu. To je bolje od vladine procjene pada od 9,4 posto.

Dodaju kako je njihova osnovna pretpostavka da će se gospodarstvo početi oporavljati u sljedećim tromjesečjima, pri čemu će rast dosegnuti blizu pet posto u 2021. godini. Dodaje se kako nedavni ekonomski podaci ukazuju na dramatično pogoršanje ekonomske aktivnosti, ali i oporavak u svibnju, u skladu s ublažavanjem mjera borbe protiv koronavirusa. “Preostali rizici ostat će kratkoročno i srednjoročno, uključujući opseg i duljinu pandemije, oporavak vanjske potražnje, potencijalni utjecaj obustave mjera potpore i nepovoljne demografije”, kaže se u izvješću.

Fitch predviđa proračunski deficit od sedam posto BDP-a u 2020. godini te udjel javnog duga u BDP-u od 86,2 posto kao i smanjenje deficita na 2,7 posto BDP-a u 2021. godini “U četiri godine koje su prethodile pandemiji COVID-19, hrvatske vlasti svake su godine prekoračile svoje fiskalne ciljeve i poboljšale fiskalno upravljanje. Iako potencijalna promjena vlasti nakon parlamentarnih izbora u srpnju stvara određenu neizvjesnost, negativni fiskalni rizici umanjuju se širokim konsenzusom oko održavanja makrostabilnosti. Štoviše, potencijalni ulazak u ERM II vjerojatno će poslužiti kao dodatan poticaj takvoj politici”, zaključuje Fitch.

Pretpostavljajući postupni povratak na umjerene primarne fiskalne suficite od oko jedan posto BDP-a, Fitch predviđa da će udio javnog duga u BDP-u pasti na oko 80 posto u 2022. i 67 posto do 2029. godine. Navodi i da bi povećanje financiranja bespovratnim sredstava iz EU-a također moglo dovesti do manjih potreba za financiranjem i potencijalnim smanjenjem duga.

You may also like

0 comments