Vlada je na sjednici u četvrtak odlučila da će za kredit Petrokemiji u iznosu od 350 milijuna kuna jamčiti dionicama države u HT-u, Podravci, Croatia Airlinesu i Đuro Đaković grupi, a donijela je i odluku koja omogućava zapošljavanje 676 ljudi kako bi se što bolje koristili europski fondovi.
Kao ‘usko grlo’ u privlačenju sredstava europskih fondova većina je ministara istaknula manjak ljudi koji se bavi europskim fondovima i projektima pa se Vladinom odlukom otvara mogućnost zapošljavanja 676 novih službenika u središnjim tijelima državne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih investicijskih fondova.
To će novo zapošljavanje, smatra premijer Andrej Plenković, biti ključno da se u sljedeće 3,5 godine realiziraju ciljevi apsorbcije više od 10,6 milijardi eura iz europskih fondova koji su Hrvatskoj na raspolaganju u tom razdoblju. Zapošljavanje novih ljudi preduvjet je za bržu apsorbciju sredstava iz EU, a osigurat će i ispravnost i zakonitost izdataka koje Hrvatska putem nadležnih upravljačkih tijela prijavljuje Europskoj komisiji, istaknula je i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.
Odlukom je Vlada utvrdila i broj državnih službenika s posebnim koeficijentima složenosti posla u strukturi tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, a riječ je o 1.168 službenika.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za lokalne izbore, koji će se održati 21. svibnja. Ti se troškovi isplaćuju iz proračuna lokalnih jedinica, kriterij je broj stanovnika, a iznosi naknada isti su kao i na prošlim lokalnim izborima održanim 2013. godine.
Kredit Petrokemiji uz zalog dionica
Vlada je odlučila izuzeti od prodaje dio dionica koje država ima u HT-u, Podravci, Croatia Airlinesu i Đuro Đaković grupi, a kao zalog za kredit u iznosu od 350 milijuna kuna koji je Petrokemija zatražila od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
“To je nastavak našeg djelovanja i odluke da pomognemo Petrokemiji u ovoj situaciji s neizvršenim obvezama prema nekim dobavljačima, prvenstveno plina. Ovo je samo prvi korak prema drugom, ključnom koraku – dokapitalizaciji Petrokemije, čime bi se stvorile pretpostavke za stvaranje uvjeta dugoročnog, i to nadam se održivog razvoja tog važnog društva”, rekao je Plenković.
Odlukom Vlade za osiguranje povrata kredita odobreno je zasnivanje založnog prava HBOR-u na 2.029.879 dionica HT-a, 626.833 dionica Podravke, 651.140 dionica Croatia Airlinesa te 3.079.233 dionica Đuro Đaković grupe.
U realizaciju kredita uključile su se i komercijalne poslovne banke, rekao je ministar državne imovine Goran Marić. Petrokemija je važna tvrtka, koja zapošljava 1.595 radnika, a ovime se osigurava stabilnost poslovanja i redovitih poslovnih procesa, ali i stvaraju preduvjeti i priprema dokapitalizacija, naglasio je Marić.
Vlada je prihvatila i strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2017.-2020., s akcijskim planom provedbe, a ti dokumenti uz ostalo predviđaju i uspostavu jedinstvene baze podataka, optimalni novi model opskrbe sirovinama iz državnih šuma, itd. Za provedbu strategije u ovoj godini u proračunu je osigurano 20,53 milijuna kuna.
Potpuno u sjeni smjene trojice Mostovih ministara, zastupnici Hrvatskog sabora u četvrtak su načelno podržali Vladin prijedlog o subvencioniranju stambenih kredita kojim bi se mladim obiteljima pomoglo da riješe stambeno pitanje, no poručili su da prijedlog još treba doraditi i jasnije definirati kriterije za dobivanje kredita. Vladin prijedlog omogućio bi kupnju novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po metru četvornom, država bi sufinancirala kredit do 100.000 eura.
Mislimo realizirati otprilike 1500 kredita, što za stanove, što za kuće, rekao je ministar graditeljstva Lovro Kuščević. Država bi sufinancirala polovicu rate kredita prve četiri godine otplate, ako je podnositelj zahtjeva ili član obitelji osoba s invaliditetom tada bi se sufinanciranje produžilo za još godinu dana, precizirao je ministar navodeći da je u proračunu za ovu godinu osigurano 17, 5 milijuna kuna, za iduću 35 milijuna.
Valjalo bi razmisliti da se “način nuđenja” kredita za prvih tisuću ljudi promijeni, da se uvedu neki socijalni kriteriji, odnosno da jedini kriterij ne bude ‘tko će prije’, rekao je Goran Aleksić (SNAGA). Mislim da nisu potrebni nikakvi kriteriji, zato jer se radi o običnoj “navlakuši” mladih ljudi na dužničko ropstvo spram banaka, uzvraća Marin Škibola (Klub PH). I Miro Bulj (Most) suglasan je da do drugog čitanja zakona treba razmisliti o kriterijima, a sam zakon naziva “punim pogotkom u sridu”.
Ni Ivan Lovrinović (PH) ne spori dobre namjere Vlade, no upozorava da ponuđeni model krije u sebi značajne rizike, pa spominje mogućnost da nakon četiri godine dođe do promjene kamatne stope. Predlaže da subvencionirani krediti budu isključivo kunski s fiksnom kamatnom stopom od najviše dva posto, a ima li osoba djecu, može biti od 0,5 do dva posto, kaže zastupnik..
Kunske kredite zagovara i Boris Lalovac (SDP) jer se, kaže, novci daju iz državnog proračuna, pa neka se banke natječu tko će dati jeftinije kune. Klub HDZ-a predlaže da se razmotri mogućnost da država, za trajanja mjere od četiri godine jamči korisniku kredita da će mu, ako ostane bez posla, plaćati kamate. To nije veliki iznos, a možda bi ta mjera još malo smanjila efektivnu kamatnu stopu, rekao je Bačić.