Kreće privatizacija, promijenio se popis strateških poduzeća

Vlada je u srijedu na telefonskoj sjednici s popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa ‘skinula’ osam tvrtki, za koje se predviđa privatizacija – Podravku, ACI, Končar-elektroindustriju, Petrokemiju, Croatia Airlines, Luku Rijeka, Croatia banka te Croatia osiguranje.

U obrazloženju odluke, koja je objavljena na internet stranicama Vlade, se navodi da je Nacionalnim programom reformi za 2016. kao jedna od reformskih mjera navedeno i poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, odnosno reevaluacija strateške imovine i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava, u cilju revizije popisa trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa, temeljem analize njihovog poslovanja i važnosti. Cilj je te mjere i priprema za privatizaciju i prodaju nestrateških trgovačkih društava, a s krajnjim ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga te povećanja kreditnog rejtinga države.

Odlukom Vlade s popisa su skinute tvrtke ACI, u kojoj je državni udio oko 79 posto, Croatia Airlines, s državnim udjelom od gotovo 99 posto, Luka Rijeka, kojoj je država 33 postotni vlasnik, Croatia banka, koja je u potpunosti u državnom vlasništvu, kao i Petrokemija, u kojoj je država vlasnik oko 80 posto dionica.

Također, s popisa su skinuti i Končar – elektroindustrija, u kojem država ima više od 50 posto dionica, Podravka, s državnim udjelom od oko 25 posto te Croatia osiguranje, u kojem je državi, nakon prodaje većinskog paketa Adris grupi, ostalo oko 30 posto dionica.

Takva odluka Vlade, između ostaloga, u skladu je s namjerom da se od aktivacije državne imovine do kraja godine ostvari 1,6 milijardi kuna prihoda, rekao je ministar financija Zdravko Marić u telefonskoj izjavi Hini.

“Ništa ne impliciramo s tom odlukom. Jednostavno, kao što smo i rekli na samom početku, želimo napraviti pregled postojeće liste poduzeća od strateškog i posebnog interesa za RH, eventualno napraviti neke revizije i korekcije, što smo danas samom odlukom na sjednici Vlade i učinili”, rekao je Marić, koji sudjeluje na godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu i razvitak u Londonu.

Prema obrazloženju Vladine odluke, nakon stručnih konzultacija Vlade i Ministarstva financija utvrđeno je da ovih osam trgovačkih društava nisu društva čijim dionicama treba upravljati Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), “posebice zato jer se i Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine predviđa privatizacija i eventualna prodaja navedenih društava”.

Dodaje se i da DUUDI, “nakon provedene analize i konzultacija s nadležnim resornim ministarstvima”, smatra da je bilo nužno odlučiti da se ovih osam tvrtki skine s popisa, jer “se utvrdilo da više ne predstavljaju društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku”.

U odluci se navodi i da “prodaja nestrateških trgovačkih društava iz državnog portfelja može započeti kada se za isto ostvare preduvjeti u izmjeni zakonskog i podzakonskog okvira, a rok za provedbu je lipanj 2016. – kontinuirano”.

Istom je odlukom na popis trgovačkih društava od posebnog interesa u kojima država nema većinski vlasnički udio dodana tvrtka “Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o.”, uz obrazloženje da se radi o tvrtki čiji je projekt rekonstrukcije i proširenja uvršten na listu strateških investicijskih projekata. Rekonstrukcijom i proširenjem piste Zračnog pristaništa Mali Lošinj omogućilo bi se primanje većih zrakoplova i većeg broja putnika, a iz Vlade navode da bi provedbom tog projekta ova zračna luka postala “značajan čimbenik u ostvarenju turističkih, gospodarskih i infrastrukturnih ciljeva Republike Hrvatske”.

Zastupnici Mosta Ivan Kovačić i Miro Bulj usprotivili su se u četvrtak namjeri privatizacije tvrtki koje je Vlada na telefonskoj sjednici skinula s popisa strateških. “Mislim da su neke tvrtke skinute s liste strateških firmi možda da bi se lako prodale, međutim, ne treba biti puno pametan i puno stručan da bi se prodao ACI ili Podravka. Zašto se nije odlučilo da se prodaju firme koje su sada u lošem financijskom stanju, gdje radnici ne dobivaju plaću?”, upitao je Kovačić.

Novinarima u Hrvatskom Saboru kazao je da takvo što sigurno neće podržati. “Zašto netko nije bio pametan pa pokušao, evo danas je bilo razgovora o Imunološkom, neka ga pokuša staviti u funkciju ili neka pokuša Kamensko, pa neka ženama iz Kamenskog da plaću”, dodao je.

Protiv privatizacije je i Miro Bulj, koji smatra da ACI, Podravka i ostale tvrtke koje Vlada namjerava privatizirati moraju biti baza za razvoj Hrvatske. “Apsolutno sam protiv toga. Firme kao što je Podravka, na koju se može nasloniti razoj poljoprivrede, apsolutno smatram strateškima, a ne da mi uvozimo repromaterijal iz Mađarske, dok naša polja leže zapuštena. Može se Podravka dizati, biti još bolja i biti razvojna tvrtka. Lako je prodati zlato, ‘ajde prodajte plastiku”, poručio je Bulj.

Vlada bi u četvrtak na sjednici trebala donijeti odluke kojima se Državnome uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) na upravljanje daje nekoliko nekretnina, među njima i vila u zagrebačkoj Visokoj ulici koja će se ponovno moći koristiti u protokolarne svrhe kao što je to bilo i ranije, prije nego što je vlada premijera Zorana Milanovića donijela odluku o dodjeli te vile predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović koja bi, pak, na upravljanje sutra trebala dobiti rezidenciju na Pantovčaku.

Odlukom o davanju određenih nekretnina u vlasništvu države na upravljanje Uredu predsjednice i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koja je na dnevnom redu vladine sjednice, predlaže se da Ured predsjednice na upravljanje dobije Glavnu kuću na Pantovčaku te “Vilu Prekrižje“, a DUUDI zgrade u Visokoj ulici 15 i 22, “Zelenu vilu“ na Pantovčaku, objekte na otočju Brijuni (Vila Brijunka, Bijela vila, Vila Jadranka, otok Vanga, otok Galija, Kaštel,), Vila Kovač na Hvaru, te nekretnine (klijet i vinograd) u Samoboru.

Donošenjem te odluke, obrazlaže se, omogućit će se racionalnije upravljanje državnom imovinom jer će se “Zelena vila“ i nekretnine u Samoboru moći koristiti u neke druge javne svrhe, dok će se zgrada u Visokoj ulici 22 ponovno moći koristi u protokolarne svrhe kao što se koristila i prije donošenja odluke Vlade od 29. siječnja 2015. godine, a koja prestaje važiti.

Milanovićeva Vlada tom je odlukom, naime, predsjednici Republike na korištenje dala vilu u Visokoj, ali i odredila da ona nakon što se u nju preseli daje DUUDI-ju na upravljanje sve druge objekte koje koristi, među njima i rezidenciju na Pantovčaku.

Na dnevnom je redu i Vladin odgovor na SDP-ovu interpelaciju kojom ta stranka Saboru predlaže da obveže Vladu da istakne prigovor na nadležnost stalnog Arbitražnog suda u Washingtonu u postupku koji su protiv Hrvatske pokrenule banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima te da pokrene postupak za izlazak iz dvostranih ugovora o uzajamnoj zaštiti ulaganja potpisanih drugim članicama prije ulaska Hrvatske u EU.

Vlada smatra da je interpelacija promašena i nepotrebna, a predloženi zaključci nedosljedni i neopravdani.

U dijelu koji se odnosi na proglašavanje bilateralnih ugovora o ulaganjima sklopljenih s državama članicama Europske unije nevažećima, Vlada ističe da se radi o otvorenom pravnom pitanju na razini cijele EU te da se trenutno radi na iznalaženju zajedničkog rješenja koje bi se odnosilo na sve države članice Unije. Također, Vlada navodi da se ne može istovremeno postavljati zahtjev za proglašavanjem ugovora nevažećim i zahtjev za njegovo raskidanje jer jedno isključuje drugo.

Dok god su na snazi, ti ugovori obvezuju, navodi Vlada u obrazloženju te ističe da su ostali bezuspješni svi dosadašnji pokušaji drugih država članica i Europske komisije da se ugovori proglase nevažećima. Značajan dio ugovora sklopljen je na određeno vrijeme i ne može se prije toga otkazati bez pristanka druge strane, navodi Vlada.

Na dnevnom redu je i Nacrt prijedloga zakona kojim se potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za financiranje Projekta restrukturiranja Hrvatskih autocesta. Riječ je o ugovoru o zajmu u iznosu od 250 milijuna eura na 15 godina, uključujući 2 godine počeka, koji su krajem ožujka potpisali ministar financija Zdravko Marić i direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić. Zakonom se određuje da država, kao jamac za ovaj zajam EBRD-a bezuvjetno jamči, kao glavni dužnik a ne samo kao jamac, uredno i pravodobno plaćanje dospjelih iznosa zajma te uredno izvršavanje svih ostalih obveza HAC-a.

A kako bi HAC pokrio dio kreditnih obveza koje mu u ovoj godini dolaze na naplatu, Vlada bi trebala tom javnom poduzeću dati i suglasnost za podizanje dvaju kredita od po 100 milijuna eura kredita kod četiri hrvatske banke, uz državno jamstvo. Jedan bi kredit HAC trebao podići od Zagrebačke, Erste & Steiermärkische te Privredne banke Zagreb, a drugi od Zagrebačke, Hrvatske poštanske i Privredne banke Zagreb.

Naime, ove godine HAC-u na naplatu dolazi 466 milijuna eura glavnice i 124 milijuna eura kamata, odnosno ukupno 590 milijuna eura koje je potrebno refinancirati. HAC je za financiranje Plana poslovanja za 2016. godinu obvezan osigurati 400 milijuna eura, od čega polovicu, odnosno 200 milijuna eura, namjeravaju osigurati putem zajma s EBRD-om, a preostalih 200 milijuna eura iz ova dva kredita od skupine hrvatskih banaka. HAC kredite diže na osam godina, uz četiri godine počeka i četiri godine otplate, uz efektivnu godišnju kamatnu stopu od 4,2 posto te državno jamstvo kao instrument osiguranja za cjelokupan iznos kredita.

Uz HAC, novi bi kredit uz državno jamstvo trebale podići i Hrvatske ceste, i to u iznosu od 89 milijuna eura, kojima bi se financiralo građenje i održavanje državnih cesta, ali i podmirile kreditne obveze koje dospjevaju ove godine. Vlada bi, naime, trebala odlučivati o davanju suglasnosti Hrvatskim cestama da se za taj iznos zaduže kod Zagrebačke, Privredne, Erste&Steiermärkische te Societe Generale-Splitske banke. Također, Vlada bi trebala donijeti i odluku da država jamči za urednu otplatu ovog desetogodišnjeg kredita.

Uz ostalo, na dnevnom redu sjednice Vlade je i zakon kojim će se regulirati mogućnosti prijenosa mirovinskih prava hrvatskih državljana zaposlenih u tijelima Europske unije, a kako bi se osigurao kontinuitet socijalne sigurnosti takvih osiguranika. Radi se o dužnosnicima i službenicima koji su dio svog radnog vijeka proveli u hrvatskom mirovinskom osiguranju, a dio u mirovinskom osiguranju u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU.

Također, trebala bi biti donesena i odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa u ovogodišnji državni proračun.

You may also like

0 comments