Oslo – Pad cijene nafte na svjetskom tržištu već je uveliko počeo uticati na blagostanje u Norveškoj. U toj se zemlji, poslije desetljeća energetskog buma, prema navodima ekonomista nazire početak recesije u industriji nafte i plina.
Oko 10.000 zaposlenih u naftnom sektoru ostalo je bez posla, smanjen je broj zrakomlata koji prevoze radnike iz epicentra naftne industrije na platforme u Sjevernom moru. Ekonomisti predviđaju početak duge recesije u energetskoj industriji, koja popunjava 15 posto norveškoga gospodarstva, 50 posto izvoza i 80 posto državnih prihoda. Visoka primanja, najbolje zdravstveno osiguranje na svijetu, dugi ljetni odmori i druge povlastice norveških radnika mogle bi uskoro postati prošlost. Državna naftna kompanija Statoil priopćila je prošle godine kako je 23.000 njenih radnika imalo godišnju zaradu 130.000 dolara. Norvežani će se sada morati pripremiti za smanjenje primanja i manje luksuzan životni stil, budući kompanije kao što je Statoil najavljuju dalje smanjenje troškova. Problemi u energetskoj industriji odrazit će se i na širu ekonomsku sliku Norveške. Otpuštanja će značiti manje poslovnih putovanja u zemlji, odnosno manje posla za restorane i hotele.
Cijena sirove nafte je poslije trogodišnje stabilne razineod oko 110 dolara pala na razinu oko 60 dolara za barel, što više od polovine naftnih bušotina duž norveške obale čini neissplativima. Dobra je strana to što je država od izvoza nafte tijekom uspješnih godina uštedjela 860 milijardi dolara, te neće morati da provoditi oštre mjere smanjenja troškova. Vlada po zakonu ne smije trošiti više od četiri posto toga novca na godišnjoj razini. U praksi koriste samo kamatu. Glasnogovornica Zelene stranke Hilde Opoku kaže kako suNorvežani, naviknuti na visoki životni standard. “To se neće dogoditi preko noći, ali kada se probudimo iz ovog naftnog sna, shvatit ćemo kako nikada više nećemo imati bajku kao što je ova”, kaže Opoku.
