Kotlovnice na biomasu u javnim ustanovama

Jesu li obnovljivi izvori energije uistinu dobra alternativa fosilnim gorivima i uzrokuje li jedino korištenje fosilnih goriva klimatske promjene pogubne za buduće generacije?

Piše: Iva Slavica Ilić

U modernoj energetici, obnovljivi izvori zauzimaju značajan udio, a u budućnosti će se taj udio još povećavati. Primarni oblici predstavljaju oblik kakav nalazimo u prirodi i koji, ako govorimo o konvencionalnim izvorima, u tom obliku mogu ostati pohranjeni. Osnovna prednost obnovljivih izvora je ta što se oni obnavljaju u prirodi, prvenstveno kao posljedica aktivnosti.

Biomasa je najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, a danas se javlja kao obnovljivi izvor energije koji se široko koristi, ali i pridonosi zaštiti okoliša, otvaranju radnih mjesta i ukupnom gospodarskom razvitku. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena s odličnim tehničkim potencijalom, stoga ju je potrebno koristiti na način koji je energetski učinkovit, kao što je to odavno postalo pravilo u zemljama Europske unije. Smatra se kako je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo. Biomasa, kao i njezini produkti; tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnost

Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive, preuzeli smo obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini EU. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost te na više načina potiče korištenje energije biomase i ostalih obnovljivih izvora.

U Strategiji energetskog razvitka, biomasa ima posebno mjesto kao obnovljivi izvor od kojeg se u bližoj budućnosti očekuje naročito značajni doprinos. U tu svrhu osnovan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji osigurava dodatna sredstava za lansiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području energije biomase te općenito očuvanja održivog korištenja te zaštite okoliša. Ostali načini poticaja uključuju različite potpore proizvođačima, poticanje znanstvenih i tehnoloških istraživanja, izravnu podršku programima i projektima korištenja energije biomase. Republika Hrvatska postavlja cilj da se do 2020. godine dio biomase upotrebljava u brojnim elektranama na biomasu ukupne snage od oko 85 MW, te će se poticati elektrane na biomasu sa kogeneracijom električne i toplinske energije.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinovitost kroz svoje programe sufinancira i nabavu sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uglavnom kroz programe energetske obnove. Prvi natječaji i sufinancuranje kotlovnica na biomasu se dogodio u Sjeverozapadnoj regiji. Tako je Fond 2014. godine sufinancirao izradu dokumentacije glavnih projekata za osam osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije sa 40% bespovratnih sredstava kroz prijavu na natječaj. Prvi potezi su započeli još 2009. godine s natječajima za fizičke osobe koje je krenula provoditi Karlovačka županija, a kasnije i Grad Karlovac. Do sada je na ovom području ugrađeno preko 170 manjih peći na pelete, ukupne toplinske snage od oko 4 MW.

Prva investicija realizirana je u osnovnoj školi za koju su osigurana bespovratna sredstva od strane Ministarstva gospodarstva u iznosu 200.000,00 kn u 2014. godini te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 80%. U ukupnoj investiciji od 1.481.000,00 kn, županija je sudjelovala sa samo 435.000,00 kn sredstava. Kotlovnica je puštena u pogon u rujnu 2016. godine, a umjesto kotla na lož ulje kapaciteta 530 kW ugrađen je kotao kapaciteta 300 kW sa toplinskim spremnikom volumena 3 000 l. Škola je u sezoni grijanja 2016/2017 odnosno od rujna do prosinca nabavila drvne sječke u vrijednosti 18.000,00 kn (99 m3) dok je za isto razdoblje prethodnih godina nabavljala lož ulja u prosjeku za 63.000,00 kn što predstavlja financijsku uštedu od 71%. Povrat investicije će biti ostvariv kroz 4 do 5 godina.

Također, svjetli primjer predstavlja i Općina Pokupsko koja se također nalazi u Sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i koja broji 2.500 stanovnika te je jedna od predhodnika održivog razvoja i ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Nakon sedmogodišnjeg truda i zalaganja svih uključenih, krajem 2015. godine, u pogon je puštena prva općinska toplana na biomasu u Republici Hrvatskoj.

Projekt je financiran sa 7 milijuna kuna bespovratnih sredstava kroz IPARD pretpristupni program na koji je Republika Hrvatska imala pravo prije ulaska u zemlje Europske Unije, a riječ je o projektu koji je od 12 planiranih toplana, uspješno i realiziran. Dodatna sredstva za konačnu realizaciju projekta su osigurana i ponovo putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagrebačke županije i Općine Pokupsko. Novim postrojenjem kapaciteta 1 MWt griju se sve javne zgrade i kućanstva centra naselja Pokupsko, a u budućnosti će se moći priključiti i buduća poslovna zona.
.

You may also like

0 comments