[vc_row][vc_column width=”1/3″]Večernji list[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Gotovo dvije trećine iseljenika koji su Hrvatsku napustili od 2013. do danas kao jedan od ključnih razloga iseljavanja ističu nemogućnost ostvarivanja prihoda koji omogućavaju normalan život. [/vc_column][/vc_row]

Više od polovice ističe rasprostranjenost korupcije u društvu, trećina opći osjećaj netrpeljivosti, a četvrtina lošu kvalitetu rada društvenih institucija.

Pokazalo je to istraživanje na 1126 iseljenika u EU, najviše Njemačku, UK i Irsku, od kojih je tri četvrtine u dobi do 40 godina, mahom (66%) visokoobrazovanih. Istraživanje je provela skupina istraživača s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a objavljeno je na portalu Ideje.hr, prenosi Večernji list.

Na dnu ljestvice razloga odlaska ispitanih su nemogućnost zadovoljavajućeg rješavanja stambenog pitanja (18,9%), nepoticajno radno okruženje (17,1%) i neravnomjerna razvijenost regija (5,3%).

– Naše je psihologijsko tumačenje da je loša ekonomska situacija uparena s percepcijom da se zbog korupcije ne može ništa napraviti stvorila toksičnu mješavinu u kojoj iseljenici kao jedinu perspektivu za poboljšanje vlastite životne situacije vide napuštanjem zemlje – ustvrdio je u članku Zvonimir Galić, izvanredni profesor na Odsjeku i jedan od istraživača.

Za razliku od prijateljskih odnosa koje su ispitani procijenili podjednakim, zadovoljstvo drugim aspektima života procjenjuju boljim, osobito procjenu optimizma. Na pitanje što bi se moralo promijeniti u RH da se vrate, za trećinu je to mogućnost ostvarivanja prihoda za pristojan život, a za 18,4% povratak ne dolazi u obzir.