Izlazak iz recesije nakon šest godina, ali i rast javnog duga, kao i konverzija kredita u švicarskim francima u eurske glavna su obilježja hrvatskog gospodarstva u 2015., smatraju ekonomski stručnjaci. “Godinu je svakako obilježio izlazak iz recesije i veći rast bruto domaćeg proizvoda nego što se očekivalo”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Početkom 2015. analitičari su očekivali rast BDP-a za najviše 0,5 posto, a neki čak i nastavak recesije u prvom dijelu godine. No, u prvih devet mjeseci gospodarstvo je poraslo 1,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u trećem tromjesečju BDP je skočio 2,8 posto, najviše od predrecesijske 2008. godine. Stoga u posljednjoj anketi Hine većina analitičara očekuje rast gospodarstva u cijeloj ovoj godini za otprilike 1 posto. Veći rast nego što se očekivalo zahvaljuje se, među ostalim, prvom rastu investicija nakon više godina i rekordnoj turističkoj sezoni. Prema podacima Ministarstva turizma, u prvih jedanaest mjeseci broj dolazaka porastao je za 8,2, a noćenja za 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
“Kako zahvaljujući povećanim investicijama u turizmu, tako i problemima kod nekih od naših najvećih konkurenata u tom sektoru, procjenjujemo da su turistički prihodi ove godine dosegnuli oko 8 milijardi eura, ili otprilike 8 posto više nego lani”, kaže Šantić.
Godinu je obilježio i snažan rast izvoza, drugu godinu zaredom, što je također pozitivno utjecalo na BDP. “Privatni sektor svojom je izvoznom orjentacijom pokazao da je žilav i da, unatoč poteškoćama s kojima se suočava na domaćem tržištu, uspijeva preživjeti”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria. Jedno je od obilježja ove godine i primjena novih poreznih razreda i povećanog osnovnog osobnog odbitka kod poreza na dohodak, što je potaknulo rast plaća i domaću potrošnju.
Primjena “izmjena Zakona o porezu na dohodak povoljno se odrazila na kretanje neto plaća, a neizravno i na poboljšanje raspoloženja potrošača. Rast neto plaća pozitivno je utjecao na oporavak domaće potražnje, osobito osobne potrošnje, koja je značajna komponenta BDP-a”, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Kao obilježje navode i pad cijena nafte na svjetskim tržištima na najniže razine u gotovo sedam godina, što se odrazilo i na domaćem tržištu. “Približno 50 posto niža prosječna cijena nafte na godišnjoj razini omogućila je pozitivan trend kretanja robnoga deficita, oslobodila je jedan dio raspoloživog dohotka za potrošnju na druge robe i usluge, te dovela do određenih preraspodjela u proračunskim prihodima i rashodima”, kažu u HGK.
A ponajviše zbog pada cijena goriva, ovu je godinu obilježila i deflacija. U prvih deset mjeseci potrošačke su cijene bile 0,4 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Zadrži li se taj trend, 2015. bit će druga godina zaredom kako su cijene pale.
I dok je rast gospodarstva dobra vijest, loša je da je nastavljen rast javnog duga. Prema podacima Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 283 milijarde kuna, ili 85,7 posto BDP-a, što je otprilike 15 milijardi kuna, ili 4 postotna boda više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug dosegnut će krajem ove godine 89,2 posto, a iduće premašiti 91 posto BDP-a. “Oporavak gospodarstva ohrabruje, no javne financije i dalje predstavljaju najveći rizik. Nužno je smanjivanje proračunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga”, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
I mnogi drugi stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajući rast javnog duga, nedovoljnu fiskalnu konsolidaciju i nedostatak reformi. “Rast javnoga duga i visoki proračunski deficit, zajedno s drugim indikatorima, jasno ukazuju na činjenicu da su značajnije i dublje reforme ponovno izostale”, kaže glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić. Rast javnog duga najviše je utjecao i na smanjenje izgleda za hrvatski rejting sa ‘stabilnih’ na ‘negativne’ kod dviju agencija, Standard & Poor’sa i Fitcha, što znači da bi iduće godine mogle smanjiti rejting, ako se u međuvremenu situacija ne poboljša. „Smanjenje izgleda odražava naše stajalište da će hrvatski opći dug države nastaviti rasti na više od 90 posto BDP-a u 2016.”, naveli su u posljednjoj reviziji rejtinga analitičari S&P-a. Kod te agencije, kao i Fitcha hrvatski je rejting dva stupnja ispod investicijske razine, dok Moody’s drži rejting jedan stupanj ispod investicijske razine i s negativnim izgledima.
Godinu su obilježili i problemi s visokim tečajem švicarskog franka, što je izazvalo prosvjede građana s kreditima u toj valuti, pod vodstvom udruge Franak, a potom i izmjene zakona, koje su, pak, digle na noge banke. Naime, polovicom siječnja švicarska središnja banka odustala je od obrane tečaja franka na razini od 1,20 franaka za euro jer njezine intervencije na tržištima nisu davale rezultate, dok je euro slabio zbog izuzetno popustljive monetarne politike Europske središnje banke (ECB).
Samo u jednom danu, kada su švicarske monetarne vlasti odustale od obrane, tečaj ‘švicarca’ skočio je 16 posto, pa je cijena eura prvi puta u povijesti pala ispod 1,0 franka. Istoga je dana na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Kako bi to predstavljalo veliki udar na građane s kreditima u ‘švicarcima’ i valutnom klauzulom, hrvatska je Vlada zamrznula tečaj franka na 6,39 kuna.
Udruga Franak, banke i Vlada mjesecima su pokušavale riješiti problem, no kako nisu našle zajedničko rješenje, Vlada je u rujnu donijela izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema kojemu građani mogu zamijeniti kredite u francima u eurske, dok će banke pretrpjeti velike gubitke. Rezervacije zbog potencijalnih troškova konverzije kredita u ‘švicarcima’, koje su imale banke koje su nudile te kredite, rezultirale su gubitkom u prvih devet mjeseci ove godine na razini cijelog hrvatskog bankarskog sustava u iznosu od oko 4,5 milijardi kuna.
HNB procjenjuje da bi trošak konverzije kredita mogao dosegnuti otprilike 8 milijardi kuna te da bi banke tek 2017. ponovno ušle u područje pozitivnih zarada. Kako bi održala likvidnost bankarskog sustava, HNB poduzela je niz mjera – od deviznih intervencija, do održavanja obratnih repo aukcija svakoga tjedna. Iz banaka, pak, poručuju da je to značajan udar na njihovu profitabilnost i likvidnost, što bi moglo dovesti do smanjenja kreditiranja i usporavanja rasta gospodarstva. Poručuju da odluka Vlade ukazuje i na nestabilnost okvira poslovanja. “Država je svojim uplitanjem u tržišne odnose i ugovorne odnose unijela svojevrsnu neizvjesnost jer je na taj način pokazala da se može upletati u ugovorne odnose, što je nedopustivo u modernom tržišno orjentiranom gospodarstvu”, kaže Zrinka Živković-Matijević.
