Konferencija: Potaknuti javni sektor u prelasku na pelete

Hrvatska izvozi 85 posto ukupne proizvodnje peleta, pa samo oko 15 posto proizvedenih količina ostaje na domaćem tržištu, a potrošači su dominantno građani te bi im se trebao priključiti javni sektor, rečeno je u utorak na 8. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić iznio je kako se oko 85 posto od oko 280.000 tona peleta koji se proizvedu u Hrvatskoj izvozi, što bi trebalo promijeniti i to jačanjem svijesti o koristima uporabe peleta. Građani su to već dobrim dijelom prepoznali, no problem je u javnom sektoru, rekao je Ćorić.

“Činjenica da se, barem do sada nije išlo u tom smjeru, poruka je javnom sektoru da promijeni kulturu ponašanja u kontekstu korištenja biomase”, naglasio je Ćorić.

“Svi moramo promišljati kako se što je moguće više orijentirati na obnovljive izvore, jer to su komparativne prednosti koje Hrvatska ima – s jedne strane sunce, s druge vjetar, a s treće i biomasa, s obzirom na šumsko bogatstvo kojim raspolažemo”, rekao je ministar.

Hrvatska, dodao je, ima izrazito visok udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energenata, no to prije svega treba zahvaliti hidroelektranama.

“Upravo proizvodnja iz hidroelektrana čini osnovu proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i tu Hrvatska nema što skrivati, tu nema nikakve prijevare. Europska statistika vrlo je jasna u tom kontekstu”, zaključio je.

U vezi prozivki da su čak i u Nacionalnom parku Plitvička jezera u uporabi još uvijek loživo ulje i plin, Ćorić je kazao da NP Plitvička jezera rade na uvođenju peleta.

Predsjednik Hrvatske udruge biomase CROBIOM Raoul Cvečić Bole istaknuo je da je hrvatska proizvodnja drvnog peleta na razini 280.000 tona godišnje, što je jedan posto svjetske proizvodnje.

“Međutim, više od 80 posto od tih 280.000 tona izvozimo, jer nema prevelika interesa za drvni pelet u Hrvatskoj. Zbog toga tražimo da se u energetskim bilancama i strategijama Republike Hrvatske pelet bolje pozicionira, nakon čega bi njegova uporaba na domaćem tržištu sigurno bila veća”, rekao je Bole.

Naglašava da su potrošači peleta u Hrvatskoj dominantno građani te da u potrošačkoj strukturi nedostaju javne ustanove. “Javne ustanove su veliki potrošači koji se moraju priključiti”, rekao je Bole.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić ističe kako je ta tvrtka glavni dobavljač sirovine industriji. Proizvodnja odnosno prodaja drvnih sortimenata zadnjih je godina kontinuirano rasla, naveo je, pa su Hrvatske šume za 2018. predvidjele 5,2 milijuna prostornih metara neto mase namijenjene prvenstveno domaćoj drvnoj industriji, od čega 2,7 milijuna kubika za ogrjev na biomasu.

Hrvatske šume nekoć su izvozile 300 do 400 tisuća kubika, a sada ogrjev više ne prodaju izvan naše države, no Jakupčić tvrdi kako izvoze drvoprerađivači kojima ogrjev, uključujući i pelete, prodaje upravo njegova tvrtka.

“Oni su izvoznici, što nije dobro jer se izvozi sirovina. Za godinu-dvije ili tri, mislim da više neće biti raspoložive sirovine i da će se sve potrošiti u Hrvatskoj”, naglasio je.

Predsjednik Svjetske asocijacije za bioenergiju Remigijus Lapinskas naveo je da je Hrvatska, zbog velike količine biomase, dobra zemlja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

You may also like

0 comments