Kvalifikacije Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) i pitanje jesu li one usmjerne na tržište, društvo ili pojedinca u središtu su zanimanja okupljenih na konferenciji što je u četvrtak počela na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala (NVZRLJP) i u suradnji s Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Kako je istaknuto u uvodu, svrha dvodnevne konferencije jest sagledati potencijal i izazove strukovnog obrazovanja, te stručnoga i sveučilišnoga visokog obrazovanja u kontekstu sadašnjih i budućih potreba tržišta rada i potreba koje proizlaze iz suvremenih društvenih izazova.
Konferencija je okupila mnoge zainteresirane – predstavnike komora, strukovnih udruga i udruge poslodavaca, te stručnjake iz područja obrazovanja, umjetnosti, gospodarstva, tehnologije, strateškoga menadžmenta i razvoja ljudskih potencijala. Priređena je zahvaljujući darovnici Europske komisije za potporu nacionalnim koordinacijskim točkama za Europski kvalifikacijski okvir i projekta Uspostava i upravljanje Registrom HKO-a kao podrška radu sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a. Idejna nositeljica konferencije je članica Vijeća prof. dr. Blaženka Divjak, a sudionike je pozdravio i domaćin dekan Šumarskoga fakulteta prof. dr. Vladimir Jambreković.
Beljo Lučić : Želimo Vijeće učiniti ‘vidljivijim’
Predsjednica NVZRLJP-a prof. dr. Ružica Beljo Lučić istaknula je da je cilj konferencije i učiniti ‘vidljivijim’ rad toga vijeća koje brine, vrednuje, usklađuje javne politike koje se odnose na obrazovanje, zapošljavanje, regionalni razvoj i utječu na razvoj ljudskih potencijala.
“Puno je procesa koji teku paralelno, mnogo je projekta za koje je osigurano puno novca za obrazovne institucije iz europskih fondova i želimo stvoriti platformu razgovora, postavljanja pitanja i pronalaženja odgovora na ta pitanja kroz konstruktivnu raspravu kako bismo vidjeli gdje su problemi i kako bismo, prije svega, mogli povući više novca iz europskih fondova”, izjavila je za Hinu Beljo Lučić.
Objasnila je kako je vrlo važno motivirati ljude da sudjeluju u tim projektima jer Ministarstvo može raspisati natječaje ali, upozorila je, treba motivirati kvalitetne i educirane ljude da se ‘prihvate’ toga posla. Jer, dodala je, već je prvi dio konferencije pokazao da postoji puno problema, primjerice u strukovnom obrazovanju.
Ipak smatra da trebamo tome pozitivno pristupiti jer, istaknula je Beljo Lučić, na raspolaganju nam je puno novca koji možemo povući iz europskih fondova i više se ne možemo žaliti da nemamo čime ostvariti reforme.
Rasprava o problemima i rješenjima za konkurentnije strukovno obrazovanje i utjecaju binarnosti visokog obrazovanja na budućnost obrazovanja i gospodarstva
Teme o kojima se raspravlja, a relevantne su za razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj su, među ostalim, konkurentnije strukovno obrazovanje na zajedničkome tržištu Europske unije, utjecaj binarnosti visokog obrazovanja na budućnost hrvatskog obrazovanja i gospodarstva, te uloga stručne prakse u razvoju potrebnih vještina studenata za bolju zapošljivost.
Održat će se i posebna istraživačka sekcija, uz izlaganje postera, koja je posvećena prezentaciji prijedloga i rezultata istraživanja mladih istraživača koja su tematski vezana uz javne politike obrazovanja i razvoj ljudskih potencijala. Nositelji odobrenih projekata iz Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. u okviru poziva Jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih – faza II i Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a predstavit će postere s ostvarenim rezultatima projekata te ukazati na otvorena pitanja na koja su nailazili tijekom provedbe projekata.
U raspravi je istaknuto i kako je za učinkovit razvoj gospodarstva i društva važna uloga visokog obrazovanja, a to je i razlog što se danas studijski programi sadržajno mijenjaju, kao i metode rada, ishodi učenja i potpore za studente.
Budući da je gospodarstvo važan partner visokom obrazovanju, ukazano je i na bitnu ulogu stručne prakse u razvoju potrebnih vještina studenata za bolju zapošljivost. Kompetencije pojedinaca ključne su pak za njihovu konkurentnost na globalnome tržištu rada pa će se na konferenciji raspraviti i razmotriti koncepti za izgradnju sustava vrednovanja i priznavanja prethodnog učenja u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi, rečeno je da se vrednovanjem neformalnoga i informalnog učenja otvaraju mogućnosti da određena znanja i vještine, koji postupkom vrednovanja, postaju prepoznati i priznati.
Najavljeno je kako će se, na temelju predavanja, rasprava, prijedloga, prezentacija dobrih iskustava i istraživačkih rezultata donijeti zaključci konferencije koji će za Nacionalno vijeće biti smjernice pri izradi preporuka za daljnji razvoj i implementaciju HKO-a u hrvatskome kvalifikacijskom sustavu.
Nacionalno vijeće osnovano je odlukom Hrvatskoga sabora u lipnju 2014. godine. Do sada je održalo 17 sjednica na kojima su teme bile – zbivanja u javnim politikama obrazovanja, zapošljavanja, profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja. Jedan od odluka koje je Vijeće donijelo su i preporuke o modelu primjene HKO-a u visokom obrazovanju i u obrazovanju odraslih, a usvojeno je i mišljenje o Nacrtu programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
(Hina)
